Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Vijesti

Branitelji sade smilje, suše šljive i rajčice, prave čips od jabuke, med...

20. ožujka 2017. u 09:00 0 komentara 230 prikaza
Pogledajte galeriju 1/4

Zbog nemogućnosti prodaje i plasiranja na tržišta izvan BiH, svake godine u Hercegovini bace se tone voća i povrća koje bi se moglo pretvoriti u dodanu vrijednost te mu se produljiti rok trajanja. Jedan takav projekt započet je u Posušju, no još uvijek je u fazi istraživanja. Naime, braniteljska zadruga Eko Hercegovina, koja je u Posušju osnovana krajem 2014. godine, u suradnji s Općinom Posušje i organizacijom UNDP nabavila je postrojenje za sušenje voća i povrća. Prema riječima Dragana Ripića, agronoma koji je dio braniteljske zadruge Eko Hercegovina, ova sušionica voća i povrća može biti dobra prilika domaćim poljoprivrednicima, kako velikim tako i malim, a za stvaranje krajnjeg proizvoda postoji i zanimanje određenog broja poduzetnika iz Hrvatske.

Rade se ispitivanja

“Za sada je još uvijek sve u fazi razgovora i pregovora, no riječ je o jednoj jako lijepoj priči koja ima veliki potencijal. U proteklom razdoblju radili smo istraživanja, zapravo neke eksperimente o tome što se sve može sušiti, koliko treba vremena i kakva je kvaliteta konačnog proizvoda”, kazao je Ripić. Tako su u ovoj sušionici proizvedeni čips od jabuke, suhe šljive, suha smokva, mrkva, ali i suha rajčica u kojoj možda leži jedan od najvećih potencijala. Naime, na području općina Ljubuški i Čapljina svake godine proizvedu se tone rajčica koje bi se, uz prodaju u svježem stanju, mogle prerađivati odnosno sušiti te prodavati po većim cijenama. “Gospođa Nada, koja je također članica zadruge, pokušala je sušiti rajčicu, što se pokazalo kao jako dobar proizvod. Trenutačno smo u fazi ispitivanja kako bismo se organizirali i dobili dozvole za rad i nadam se da ćemo uskoro startati”, navodi Ripić. Inače, u stroj za sušenje koji se nalazi u prostorijama spomenute zadruge može stati oko 300 kilograma voća ili povrća, a duljina prerade ovisi o udjelu vode u biljci. “Primjerice, da bi se dobila sušena smokva, potrebna su svega 24 sata, što je znatno manje nego što je potrebno bez sušionice”, kaže Ripić. Zanimljivo je spomenuti kako sušionicu mogu, uz članove zadruge, koristiti svi zainteresirani.

Cijeli tekst čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH...

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.