Bosna i Hercegovina bogata je svim energetskim resursima osim prirodnog plina, no postavlja se pitanje je li veći problem kako ih iskoristiti. BiH raspolaže ogromnim količinama ugljena, čije korištenje više nije prihvatljivo jer se cijeli svijet opredijelio da ide u dekarbonizaciju. Hidropotencijali na velikim elektranama su značajni, ali ne bi bilo dobro graditi nove hidroelektrane jer klimatska kriza i značajna deforestacija smanjuju količine vode, koja bi se trebala koristiti za navodnjavanje i održavanje biološke ravnoteže umjesto da se proizvodi energija.
Bioenergetski resursi
Postojeće velike hidroelektrane trebalo bi pretvoriti u reverzibilne kako bi se koristile i za skladištenje viška energije iz vjetra i sunca. Potencijali sunca i vjetra su ogromni i neiskorišteni, ali i tu treba voditi računa da se ti objekti ne grade nauštrb poljoprivrednog i biološki vrijednog tla. Postrojenja za preradu otpadnih voda i deponiji otpada mogu biti značajni izvori bioplina, a geotermalna energija u BiH se uopće ne koristi niti postoje istraživanja o toj temi. Biomasa može poslužiti kao dopuna postojećim izvorima energije. Energiju biomase - ili, radi jednostavnosti, bioenergiju - može se promatrati kao prirodnu elektranu. Ona koristi energiju pohranjenu u organskim materijalima, poput biljnih tvari, životinjskog otpada, pa čak i komunalnog čvrstog otpada. To je poput "zatvaranja sunčeve svjetlosti u bocu" jer upravo to biljke rade fotosintezom. Kada iskoristimo tu pohranjenu energiju, oslobađamo snažan i svestran izvor obnovljive energije. Od tog trenutka stvari postaju zaista zanimljive. Bioenergija nije jednostrano rješenje. Ona se može vrlo učinkovito koristiti u tri oblika - kao toplina za zagrijavanje naših domova, električna energija za osvjetljavanje naših gradova, tekuća goriva za pokretanje naših vozila. Ova svestranost čini bioenergiju ozbiljnim konkurentom u području zelenih energija. Zamislite svijet u kojem ostaci vašeg obroka i otpad nastao orezivanjem dvorišta ne završavaju kao kompost, već osvjetljavaju vaš dom. Svijet u kojem bi otpad iz lokalne poljoprivredne proizvodnje pokretao vaš automobil umjesto da trune. To nije znanstvena fantastika, to je obećavajuća stvarnost bioenergije, koja mijenja naš način poimanja energije i otpada. Bioenergetski resursi potječu iz različitih organskih materijala, pri čemu drvo i drvni ostaci, poput strugotina ili piljevine, predstavljaju najvažniji izvor. Međutim, područje izvora energije iz biomase mnogo je šire. Ono uključuje i poljoprivredne ostatke, kao što su stabljike kukuruza, pšenična slama ili rižine ljuske, koji često ostaju nakon žetve i mogu se iskoristiti za proizvodnju energije. Organski otpad, kao što su ostaci hrane i otpad iz vrta, može se pretvoriti u bioenergiju, što pomaže u smanjenju otpada na deponijima, dok istodobno proizvodi obnovljivu energiju.
Ekološki problem
Kao zamjena za fosilna goriva, bioenergija omogućava smanjenje emisije ugljičnog dioksida, bilo da se koristi za napajanje domova električnom energijom ili za pogon vozila. Kada se biomasa proizvodi na održiv način, može biti dio neutralnog ugljeničnog ciklusa, što znači da CO₂ oslobođen tijekom proizvodnje energije apsorbira biljke koje rastu. Bioenergija nudi učinkovito rješenje za obradu organskog otpada koji bi inače završio na deponijima. Pretvaranjem otpada u energiju, bioenergija doprinosi smanjenju emisije metana koji nastaje razgradnjom organskog materijala, čime se potencijalni ekološki problem pretvara u vrlo koristan resurs. Za razliku od fosilnih goriva, koja se najčešće uvoze i podložna su promjenama cijena, biomasa se može proizvoditi lokalno. Ona nam može omogućiti energetsku neovisnost i pružiti kontrolu nad našom energetskom budućnošću.•
Pretvaranjem otpada u energiju bioenergija doprinosi smanjenju emisije metana koji nastaje razgradnjom organskog materijala
Postrojenja za preradu otpadnih voda i deponiji otpada mogu biti značajni izvori bioplina
Otvori KEKS Pay
