"Kad kazaljke se poklope i kad se čaše podignu, a moje želje krenu...", upravo s ovim kultnim stihovima Crvene jabuke želje mnogih od nas krenut će, točno u ponoć, prema nekoj boljoj, sretnijoj, zdravijoj, tolerantnijoj, prirodi dražoj, manje siromašnoj (čitaj - bogatijoj), politički stabilnijoj i Europskoj uniji bližoj Bosni i Hercegovini u 2023. godini.

Tračak nade

Treba željeti i vjerovati kako će svima biti bolja. I to sudeći barem prema nekome tračku nade, svjetlu na kraju tunela koje se pojavilo u posljednjem mjesecu sada već stare nam 2022. godine. Upravo u prosincu BiH je, nakon gotovo sedam godina čekanja, dobila kandidacijski status za članstvo u Europskoj uniji (ponajprije zahvaljujući vanjskoj politici Vlade Republike Hrvatske i premijera Andreja Plenkovića), što je kakav-takav korak naprijed nakon svih političkih turbulencija, (pred)izbornih igara, podmetanja, ratno-huškačkih prijetnji, prebrojavanja, zbrajanja... Ali i preduvjete za uspostavu vlasti između nekih novih koalicija, kao i, upravo zahvaljujući tim novim koalicijama, i predsjedateljicu Vijeća ministara BiH Borjanu Krišto, inače prvu ženu na čelu državne Vlade.

No, prosinac će se pamtiti i po "dolasku" Schengena na sama vrata BiH. U samo tjedan dana dvije prevažne odluke za budućnost BiH: od 1. siječnja 2023. Hrvatska je u Schengenu i upravo na granici s BiH čuvat će one vanjske EU-a, i to baš kada bi se BiH zbog dobivanja zelenoga svjetla za kandidata istoj toj Uniji trebala približavati. Ipak, vjerujemo kako nas Schengen neće "udaljiti" od dugo sanjanoga ulaska u europsku obitelj.

Iako smo počeli od njezina kraja i prosinca, najuspješnijega mjeseca u godini koju mnogi od nas zasigurno žele što prije zaboraviti, na Silvestrovo se valja prisjetiti i svega onoga - pozitivnog i negativnog što ju je obilježilo.

Kada bismo se vratili na njezin sami početak, bilo tko u svijetu, pa tako i mi u BiH, odmah bi se prisjetio kako je već njezin drugi mjesec označio prekretnicu i za ostatak 2022. - ruska agresija na Ukrajinu počela je u veljači, kraj joj se, nažalost, ne nazire ni dandanas, a posljedice itekako osjećaju ne samo Bosanci i Hercegovci već i cijeli svijet, ponajprije Stari Kontinent. Istodobno s ratom, pandemija je počela "nestajati" (ili je javnost isuviše bila zaokupljena drugim, životno težim, problemima pa se koronavirus gotovo prestalo i spominjati i na nj opominjati). Iako i nakon gotovo tri godine još uvijek odnosi živote.

Iako tisućama kilometara daleko od nas, agresija na Ukrajinu donijela je nevolje koje su (ponovno) najviše pogodile one najosjetljivije - najsiromašnije. Neviđena poskupljenja kojima se mjesecima nije vidio kraj produbila su ionako veliki socijalni jaz u BiH. Bogati su, čini se, postali još bogatiji, a siromašni još siromašniji, nerijetko željni kruha i mlijeka. O cijenama goriva, energenata, gnojiva... da i ne pričamo. Zbog svega toga poljoprivrednici su odustajali od proizvodnje hrane koja je, ionako, i sa svojim cijenama dosezala "nebeske visine". Kraj godine donio je kakvo-takvo popuštanje cijena (goriva), ali za građane - nedovoljno. A već s novom, 2023. stižu i "čestitke" - nova poskupljenja, među njima, i električne energije (kako je najavljeno) u RS-u.

A kao i prethodnih godina, egzodus se nastavio i 2022. I dok su opet, sve više i cijele obitelji, napuštale zemlju hrleći u "obećane zemlje" na Zapad, i to najčešće "trbuhom za kruhom", BiH (je) sve više muku muči(la) s nedostatkom radne snage. Tako su, umjesto domaćih, radna mjesta zauzeli egzotični radnici poput onih iz Nepala, Pakistana...

Moć prirode

Da nevolja ne dolazi sama, "pobrinula" se i ćudljiva priroda. Redali su se potresi (od kojih je onaj najjači u istočnoj Hercegovini, Stocu, odnio i jedan mladi ženski život), suše koje su nanijele ogromne štete, ponajprije poljoprivredi, poplave od kojih su one pred kraj godine također pokazale svu moć prirode protiv koje je čovjek nemoćan (i ponovno odnijele jedan ljudski život, ovaj put kod Novog), olujni vjetrovi... A iako ih mnogi očekuju, u silvestarskoj noći priroda nas ni ove godine ipak neće "počastiti" bijelim pahuljama. Prema temperaturama zraka, ulazak u novu, 2023. više će nalikovati - proljeću. Još jedan dokaz da smo pred prirodom (i globalnim zatopljenjem) jednostavno - nemoćni. A ljudski faktor?! Bio je krivac za brojne prometne nesreće s mnogo u trenu izgubljenih života, većinom mladih. Posebno potresna bila je ona u rujnu, nedaleko od Mostara, u kojoj je nadomak svoga doma poginula mlada obitelj Krstić, mama, tata i sinčić, dok je trogodišnja djevojčica jedina preživjela.

U listopadu dogodili su se i opći izbori. Dugoočekivani, posebice od Hrvata koji su se borili da, unatoč Ustavom zajamčenoj jednakopravnosti i konstitutivnosti, izaberu svoje predstavnike. Nažalost, bošnjačka je mašinerija još jednom pobijedila u utrci za Predsjedništvo BiH. No, Hrvati su, homogenizirajući se oko HNS-a BiH, na kraju izišli kao najveći izborni pobjednici. Vlast prvi put HDZ dogovara s "osmorkom", bez SDA, kojemu izborni poraz još nikako nije "sjeo", kao ni odluke visokog predstavnika Christiana Schmidta koje je donio u samoj izbornoj noći. Tako je Hrvatima, prvi put od 2000., vraćen dio oduzetih prava te spriječeno njihovo isključivanje iz federalne vlasti preglasavanjem Bošnjaka.

Unatoč krizi, poskupljenjima i sve lošijoj socijalnoj slici, gospodarskih je pomaka i velikih infrastrukturnih projekata u BiH ipak bilo. Gradili su se novi kilometri (auto)cesta, probijali/otvarali tuneli, gradili vjetroparkovi, mostovi nas s Hrvatskom "razdvajali" (Pelješki) i "spajali" (Svilaj)... Pelješki most, veliki europski projekt s kojim se dio bh. (bošnjačkih) političara i javnosti nikada nije pomirio zbog navodnog ugrožavanja pristupa BiH otvorenom moru te "sprečavanja uplovljavanja velikih brodova" u neumski akvatorij, opovrgnuo je sve "zločeste" tvrdnje njegovih protivnika još krajem lipnja kada je bez ikakvih problema ispod njega prošao 51 metar visok kruzer, "ploveći hotel" s oko 1000 putnika, pod zastavom Bahama.

Kao uvod u zeleno svjetlo za status kandidata u EU, most na Savi u Gradiški i tunel Ivan na koridoru Vc svečano je otvorila Ursula von der Leyen, predsjednica Europske komisije. Cesta Stolac - Neum mnogima je približila bh. more. Čapljinska Lasta ponovno je "poletjela", Aluminij se na velika vrata vratio među vodeće (proizvodno-izvozne) tvrtke, Međunarodni sajam gospodarstva u Mostaru ponovno je postao mjesto okupljanja poslovnih ljudi iz cijele regije... Bosna bi, prema prvim istraživanjima, mogla u budućnosti postati pravi rudnik zlata. Ne zaboravimo ni Livnjaka Matu Rimca koji svojim najbržim četverokotačima pokorava ne samo autoindustriju u Hrvatskoj već i u cijelom svijetu. Izvrsni turistički rezultati također su, nakon "suhe" dvije pandemijske godine, vratili optimizam. Tako je, primjerice, Neum zabilježio rekorde u ljetnoj sezoni, a nisu zaostajale ni brojne druge turističke destinacije u BiH. I svijet je prepoznao brojne turističke potencijale u BiH, pa su stizala i priznanja Banjoj Luci, Trebinju, Mostaru, Kravici... A i Međugorje je oživjelo. Hodočasnika je svakim danom bilo sve više, a ponajprije raduje povratak Talijana. S druge strane, Međugorje je postalo i drugi dom za izbjeglice iz Ukrajine, a njih 70-ak, dočekujući 2023. u ovome hercegovačkom mjestu mira i molitve, poželjelo je da iduću, 2024. dočeka u svojoj domovini.

I u vjerskome životu događalo se dosta toga: Katolička crkva u 2022. dobila je novog nadbiskupa Vrhbosanske nadbiskupije mons. Tomu Vukšića koji je naslijedio kardinala Vinka Puljića. Izabrani su i novi provincijali Hercegovačke i Franjevačke provincije Bosne Srebrene fra Jozo Grbeš i fra Zdravko Dadić. Početak godine obilježio je pak i dolazak novog Papina izaslanika s posebnom ulogom za župu Međugorje, Talijana Alda Cavallija (nakon smrti njegova prethodnika poljskoga nadbiskupa mons. Henryka Hosera), dok je potkraj godine u Sarajevo stigao novi nuncij u BiH - Indijac mons. Francis Assisi Chullikatt. Spomenimo tu i rođenoga Duvnjaka, mons. Dražena Kutlešu, koji je preuzeo dužnost splitsko-makarskoga nadbiskupa i metropolita.

Brojni međunarodni uspjesi

Za svijetlu stranu u BiH, osim uspješnim gospodarskim rezultatima, možemo zahvaliti i kulturnjacima koje entuzijazam ne napušta ni u "najcrnjim scenarijima", ali i brojnim medaljama sportaša ovjenčanih i međunarodnim uspjesima.

Kulturnu BiH posebice ćemo pamtiti po filmskim festivalima koji su gradove od Sarajeva, Orašja, preko Mostara, Širokoga Brijega pa sve do Neuma barem na nekoliko dana pretvorili u središta sedme umjetnosti. Grad na Neretvi dobio je i jedinstvenu modernu galeriju The Hub of Fine Arts, planetarno popularna zvijezda Sting održao je koncert u glavnome bh. gradu. Večernjakov pečat ponovno je pomjerio granice (ne)mogućeg. Naime, prvi se put, osim iz BiH i RH (studija BHRT-a u Sarajevu i HRT-a u Zagrebu), realizirao i izvan njihovih granica, i to iz ratom pogođene Ukrajine, uz javljanja sa svih kontinenata. I Mostarsko proljeće nastavilo je svoju misiju umjetnosti koja ne poznaje granice. A za kraj godine u grad na Neretvi stigla je i prava kulturna poslastica upravo u vrijeme adventa - balet Orašar, najčarobnija božićna bajka i jedna od najpoznatijih i najizvođenijih baletnih predstava na svijetu, prvi je put predstavljen hercegovačkoj publici u izvedbi Ukrainian Classical Balleta. Snimali su se i (dokumentarni) filmovi, na kazališne daske postavljale nove predstave...

Sportska pak 2022. u BiH bit će upamćena ponajprije po HŠK Zrinjski i Lani Pudar, mostarskim draguljima koji su svojim uspjesima na međunarodnoj sceni učinili ponosnim ne samo svoj grad već i cijelu zemlju. Zrinjski je sedmi put, nikad suverenije i trijumfalnije, osvojio naslov prvaka BiH, ponajprije na pogon trenera Sergeja Jakirovića i najboljeg strijelca Nemanje Bilbije, dok je mostarska sirena Lana Pudar s tek 16 postala europska prvakinja u plivanju na 200 metara leptir. I najjača košarkaška liga na svijetu, NBA, "letjela" je na krilima još jednoga mostarskog dragulja - Bojana Bogdanovića, a sezonu za pamćenje ostvaruje i Brotnjak Ivica Zubac nižući same rekorde. Ne zaboravimo ni karataše, braću Anđela (europski prvak) i Ivana Kvesića (brončani na Mediteranskim igrama) iz Širokog Brijega, europsku prvakinju, karatašicu iz Čitluka, Jelenu Pehar i - naravno "međugorska čuda" Marina Čilića i Ivana Dodiga iza kojih je još jedna sjajna teniska sezona. I Livnjaka Filipa Mihaljevića, europskog prvaka u bacanju kugle, netom proglašenoga najuspješnijim sportašem Hrvatske, prema izboru Hrvatskoga olimpijskog odbora. Svi oni, iako brane boje Hrvatske, žive i za svoju BiH. Još jedan Livnjak - Ivo Krezo odveo je bh. futsal reprezentaciju na Europsko prvenstvo, ženska bh. košarkaška reprezentacija ostvarila je povijesni uspjeh i plasirala se na svoje prvo Svjetsko prvenstvo, Zmajevi su pred sami kraj godine ostali bez izbornika Ivayla Peteva...

A gdje je u svemu tome sportski događaj svih događaja - Svjetsko prvenstvo 2022. u Kataru? Itekako je tu - a i BiH kao jedan od najbrojnijih sudionika. Kako!? Pa, brojni su dečki (izbornici, igrači, članovi stručnih stožera) upravo na ovome najkontroverznijem, a prema ocjenama FIFA-e, i najuspješnijem 22. Mundijalu dosad, rođeni u BiH ili bh. podrijetla, branili boje drugih zemalja. Ponajviše Hrvatske, ali i Srbije, Švicarske, Australije. Izbornik Vatrenih Zlatko Dalić, donijevši s hrvatskom reprezentacijom s Bliskog istoka brončanu medalju, ujedinio je ponovno Hrvate s obiju strana granice. Nakon Zagreba i Varaždina, ovome su Livnjaku u njegovu rodnom gradu, baš kao i 2018. nakon srebrne Rusije, priredili još jedan veličanstveni doček. Pamtit će BiH 2022. i po brojnim drugim uspjesima - njezinih liječnika, znanstvenika, inovatora, profesora, književnika, redatelja, glumaca, pa i estradnih djelatnika, a ta su priznanja, (ne)očekivano, češće stizala s međunarodne nego domaće scene. Nažalost, i po odlascima poznatih među zvijezde - napustili su nas nogometna legenda Ivica Osim, glumac Velimir Njirić Pšeničnik... Ali i povratcima, poput onog "kralja dijaspore" Mate Bulića.

I na kraju završimo ovaj pregled stare nam 2022. riječima srebrnoga i brončanog Zlat(k)a Dalića koji je "per aspera ad astra" (preko trnja do zvijezda) krenuo iz maloga mjesta upravo u BiH (koja također preko trnja želi postati jedna od zvijezda na europskom nebu) do vrha svijeta: "Nikada nemojte odustati od svojih snova. Jer, snovi se ostvaruju!"

Nazdravimo boljoj 2023.

I zato, kad točno u ponoć budete nazdravljali, ne zaboravite zaželjeti i - sanjati - bolju, sretniju, zdraviju, tolerantniju, prirodi dražu, manje siromašnu (čitaj - bogatiju), politički stabilniju i Europskoj uniji bližu Bosnu i Hercegovinu u novoj, 2023. godini. •
 

Više od pola zaposlenika u ovoj industriji namjerava napustiti radno mjesto u sljedećoj godini