Može li BiH slijediti primjer Republike Hrvatske te postati jedna od rijetkih država svijeta koje omogućuju digitalnim nomadima stjecanje jednogodišnje boravišne dozvole, pitanje je oko kojega se posljednjih dana povela ozbiljna rasprava, a sve vođeno primjerom susjedne nam države, koja je uspjela u svojem naumu privlačenja ove specifične kategorije ljudi koji u značajnoj mjeri jačaju ekonomiju države u kojoj borave, piše Večernji list BiH. Dokazi za to vidljivi su i kroz nedavno izlaganje koje je u BiH imao Jan de Jong, nizozemski poduzetnik, koji je bio inicijator uvođenja viza za digitalne nomade u Hrvatskoj, a koji je naglasio kako od šest do sedam tisuća digitalnih nomada koji mjesečno borave u Hrvatskoj podrazumijeva 100 - 150 milijuna eura prihoda. De Jong je razgovarao i s predsjedateljicom Vijeća ministara BiH Borjanom Krišto te joj je tom prilikom iznio prednosti koje bi koncept digitalnog nomadstva donio BiH i njezinu gospodarstvu, a, među ostalim, iste bi se reflektirale kroz povećanju potrošnju, prijenos znanja i vještina, produljenje turističke sezone, globalnu povezanost i potencijalne investicije. De Jong je ukazao i na svoja iskustva kada je riječ o Hrvatskoj te uspjehu koji je koncept polučio u susjednoj zemlji zahvaljujući konstruktivnoj suradnji s Vladom Republike Hrvatske.
Jačanje gospodarstva
Predsjedateljica Krišto ocijenila je kako se radi o zanimljivom konceptu u globalnom, mobilnom gospodarstvu kojim bi se značajno obogatilo domaće tržište rada te uvela nova znanja i tehnologije u BiH. Iskazala je zanimanje za provedbu koncepta digitalnog nomadstva u našoj zemlji, naglasivši da se u procesu uvođenja tzv. viza za digitalne nomade moraju poštovati ustavne i političke specifičnosti BiH kako bi se polučili uspjeh i korist kako za digitalne goste tako i za lokalne zajednice. Predsjedateljica je sugovornika informirala o tome da Ministarstvo sigurnosti BiH radi na izmjenama i dopunama Zakona o strancima u BiH u cilju reguliranja boravka i statusa digitalnih nomada u BiH.
Prihodi
Digitalno nomadstvo otvorilo bi potpuno nove perspektive razvoja turističkih potencijala BiH, ali i svih drugih segmenata ekonomije jer se temelji, među ostalim, i na prenošenju dobrih iskustava u svijet, što je osobito bitno danas kada mnoga zapadna tržišta, uslijed promijenjenih geopolitičkih okolnosti, traže geografski bliže zemlje za investiranje. Na okruglom stolu pod nazivom "Kreiranje zakonodavnog okvira za digitalne nomade u Bosni i Hercegovini" kroz projekt COVID-19 Investment Response EU4Business Recovery, koji sufinanciraju Europska unija i vlada SR Njemačke, moglo se čuti i kako BiH ima priliku postati lider u području digitalnog nomadstva. Jan de Jong na ovom je događaju naveo kako je bio inicijator uvođenja viza za digitalne nomade u Hrvatskoj, koja je službeno postala jedna od prvih deset zemalja na svijetu koje digitalnim nomadima omogućuju stjecanje jednogodišnje boravišne dozvole. Jan de Jong je kazao da je inicijativu za usvajanje tog zakona pokrenuo 2020. - Tražili smo da nomadi u Hrvatskoj mogu boraviti šest mjeseci bez plaćanja poreza i ta inicijativa je pozdravljena - kazao je. Dodao je da je tada u Hrvatskoj boravilo oko 250 do 300 digitalnih nomada, isključujući one iz EU kojima ne treba viza. - Taj broj je porastao na šest do sedam tisuća digitalnih nomada koji mjesečno borave u Hrvatskoj, što podrazumijeva 100 - 150 milijuna eura prihoda - kazao je. Izvršni direktor Tehnološkog parka Intera iz Mostara Vedran Šimunović naglasio je kako usvajanje zakona o digitalnim nomadima nije toliko kompleksno te je ukazao na prednosti koje sa sobom donose digitalni nomadi, a koje, između ostaloga, podrazumijevaju da oni svojom potrošnjom doprinosu jačanju domaće ekonomije
