Naslovnica Vijesti

BiH postaje deponij radikalnih ekstremista i bivših ratnika

28. ožujka 2019. u 16:31 1 komentara 309 prikaza
Pogledajte galeriju 1/2

Kad je riječ o ekstremističkim skupinama, terorizmu, kao i povratnicima s ratišta, kao na vrtuljku svakodnevno se smjenjuju informacije pristigle iz BiH. Nigdje na svijetu na manjem prostoru ne postoji toliko kontroverzi i toliko proturječja koja rezultiraju činjenicom kako se na našu zemlju gleda kao na jednu od dvije najslabije karike kad je riječ o ugrožavanju sigurnosne situacije u cijeloj Europi. Druga je Kosovo, piše Večernji list BiH. 

Kad je riječ o lošim vijestima, kao loš učenik BiH je uvijek u društvu reprezentativnih zemalja i na prvim pozicijama loših statistika.

U BiH egzistiraju dva radikalna islamistička pokreta, vehabije i selefije. U dosadašnjoj praksi oni su bili organizirani po principu tzv. neovisnih paradžemata ili manjih zajednica poput one u Gornjoj Maoči, Dubnici ili Ošvama svojedobno, gdje čak u jednom trenutku nije vrijedio ustavnopravni poredak BiH. Doslovno je na teritoriju BiH paralelno zaživio šerijatski zakon.

Prema najnovijim informacijama do kojih su došli novinari Dnevnog avaza, u Stijeni kod Cazina sve je učestalija izgradnja kuća koje podižu pripadnici tamošnje selefijske zajednice.

Islamska zajednica u BiH u veljači 2016. godine takozvanim neovisnim paradžematima ponudila je integraciju ili će, u protivnom, zabraniti njihov rad. U travnju iste godine priopćeno je da se sedam od 29 paradžemata pristalo staviti pod okrilje Islamske zajednice, a 22 su to odbila. Jedan od onih koji su odbili je i paradžemat Stijena kod Cazina.

Mještani tog i okolnih sela javno izražavaju zabrinutost jer oko mesdžida niču nove kuće na zemljištu koje masovno kupuju pripadnici selefijskog pokreta. Put do njihova mesdžida, središnjeg objekta koji koriste za obavljanje obreda molitvi, još je makadamski.

- Mi tu ništa ne možemo. Prije tri godine ponudili smo im integraciju, oni su odbili. Tada sam im rekao da će ubuduće biti predmet sigurnosnih službi i države. Teško je razgovarati s tim ljudima - kaže ef. Mujakić za Avaz.

On dodaje kako su mještani Stijene pogotovo negodovali tijekom muslimanskog vjerskog blagdana ramazana jer selefije po nekom svom satu označavaju termin iftara (večere).

Sudeći po svemu što su novinari vidjeli na terenu, u blizini Cazina rađa se nova Maoča. Inače stanovnici cazinskog kraja s razlogom strahuju od takvog tijeka događaja jer poznato je kako je iz paradžemata regrutiran ogroman broj boraca terorističke paradržavne tvorevine ISIL i sličnih organizacija, a i “wannabe” terorist Mevlid Jašarević je jutro prije neuspjelog terorističkog pohoda s pucnjavom na američko Veleposlanstvo u Sarajevu prenoćio u Gornjoj Maoči. Almer Salihović je iz ovog paradžemata među prvim dragovoljcima krenuo put Sirije, gdje je ubrzo poginuo.

Mnogi će iz ovog mesdžida krenuti put Sirije i Iraka da se pridruže ISIL-u: Bajro Ikanović, Senad Hasanović zvani Senči, Edin Alijev, Sedin Huseinović, Semir Hasanbegović zvani Sema, Safet Brkić, Enver Lilić, Emin Hodžić, Elmedin Velić, Muaz Šabić, Midhat Đono, Mevludin Cicvara...

Drugi sigurnosni problem svakako je usko povezan s prethodno spomenutim, a riječ je upravo o povratnicima s ratišta gdje su se pod okriljem raznih skupina i pod raznim zastavama borili državljani BiH, a sada se nakon definitivnog poraza svoje ideologije vraćaju kući.

Posebnu opasnost predstavlja činjenica kako će se izvjestan broj ovih boraca koji su preživjeli poraz tzv. Islamske države vratiti u BiH. Mnogi od njih, nesumnjivo, bit će procesuirani zbog svog sudjelovanja na jednom od najbrutalnijih vojnih pohoda na teritoriju Sirije i Iraka, a gdje su također nesumnjivo počinili mnoge zločine nepojmljive zdravom ljudskom razumu.

Teško da je itko zaboravio propagandne materijale Islamske države objavljene svojedobno u časopisu ove terorističke tvorevine Dabiq, a u kojima bh. ratnici pozivaju svoje zemljake koji su ostali u BiH da povedu oružanu borbu, ubijaju kjafire (nevjernike) i podmeću im eksplozive pod vozila i u kuće.

U ovom trenutku nitko sa sigurnošću ne zna točan broj bh. državljana koji su se posljednjih godina pridružili ISIL-u i Al-Nusra Frontu na sirijskim i iračkim ratištima. Nepotvrđene informacije govore da ih je otišlo oko 240 i da je njih oko 70 poginulo u tom području. Navodno je u Siriji još oko 120 bh. državljana, a oko 50 ih se u međuvremenu vratilo u BiH.

BiH je bila prva zemlja u regiji, a i među prvima u Europi, koja je 2014., na inicijativu Fahrudina Radončića, lidera SBB-a i tadašnjeg ministra sigurnosti, izmjenama Kaznenog zakona BiH zakonski zabranila odlazak na strana ratišta te uvela sankcije onima koji im na bilo koji način budu pomagali ili propagirali sudjelovanje na tim ratištima.

Ovaj zakon pokazao se najučinkovitijom sredstvom u prevenciji i borbi BiH protiv terorizma, a njegov značaj bit će izuzetan i u situacijama kada nam počnu pristizati ISIL-ovi bivši borci iz zarobljeništva. Značajno je napomenuti i slučaj Medihe - Medi Salkičević (38) iz BiH, koja je ranije izjavljivala kako svi nevjernici trebaju biti spaljeni živi. Ona čeka izricanje presude koje joj je američko pravosuđe zakazalo za 18. lipnja, nakon što je nedavno priznala kako je financirala borce Islamske države. Salkičević je radila u kargo kompaniji u zračnoj luci “Chicago O’Hare” u SAD-u. Osim Salkičević, za poticanje terorizma i pomaganje teroristima optuženi su i Ramiz Zijad Hodžić, njegova supruga Sedina Unkić-Hodžić, Armin Harčević, Nihad Rosić i Jasminka Ramić.

A da avanturisti s Bliskog istoka ne bi ostali usamljeni u proizvodnji sigurnosnih problema u BiH, pobrinuli su se i ratnici povratnici s ukrajinskog ratišta, a o čemu je Večernji list intenzivno i među prvim izvijestio još prije nekoliko godina.

Naime, Tužiteljstvo BiH podiglo je optužnicu protiv Gavrila Stevića (1966.) iz Gradačca, a nastanjenog u Banjoj Luci, zbog odlaska na ukrajinsko ratište i pridruživanje tamošnjim paravojnim formacijama.

Spomenutog Stevića se tereti kako je 2014. otišao iz BiH u Beograd odakle je iz međunarodne zračne luke “Nikola Tesla” otišao u Moskvu, a potom u Rostov i područje Luganska na istoku Ukrajine gdje se vode intenzivne borbe regularne ukrajinske vojske i proruskih pobunjenika koji žele odcjepljenje i pripojenje Rusiji.

Optuženi se kao dragovoljac s mnogim osobama iz Srbije i BiH pridružio i postao pripadnik paravojne formacije, postrojbe pod nazivom “Jovan Šević”, a koja je djelovala protiv legitimnih ukrajinskih snaga.

Optužnica protiv njega je prva koja je podignuta za sudjelovanje na ukrajinskom ratištu, a uskoro se može očekivati još njih jer su osim njega na strani proruskih paravojnih postrojbi sudjelovali i Nemanja Ponjević, Davor Savičić, Radoslav Milojević, Slavenko Kuzmanović, Živan Vuksanović i Dimitrije Jojić. Glavni operativac za vrbovanje ratnika s Balkana bio je zapovjednik Četničkog pokreta u Srbiji Bratislav Živković, koji se javno hvalio uništenjem 19 ukrajinskih vojnika i nekoliko oklopnih vozila.

Inače, Bratislavovi četnici u bratskoj su vezi s Ravnogorskim četničkim pokretom, čiji su se pripadnici u crnim odorama i ikonografijom 2. svjetskog rata postrojavali u Višegradu šireći nemir i strah u nesrpskom stanovništvu toga kraja. I to predstavlja sigurnosni problem nad kojim mnogi šute i guraju sve pod tepih. Postoji realna opasnost da deponij ekstremizama i terorizama, gurnut u ormar dugogodišnjim zatvaranjem očiju, pred stvarnim problemima eksplodira i naruši sigurnosno stanje i u BiH i u cijeloj Europi. •

  • fifmar:

    Ma to sve susjedi izmisljaju u BiH nema islamskog radikalizma, to su sve humanitaci otputovali u Siriju cisto iz ljubav i potrebe pomagati drugima.