Rastuća utrka u naoružavanju, kao rezultat agresije Rusije na Ukrajinu te niza drugih ratova i potencijalnih žarišta, postala je itekako vidljiva i jako se osjeti u proračunima većine zemalja svijeta, pa podjednako tako i u našem najbližem susjedstvu. Prema podacima NATO-a, Litva je u prošloj godini izdvojila za obranu čak 325 posto više nego 2014. godine. Odmah iza Litve nalazi se susjedna Latvija s povećanjem ulaganja od čak 315 posto, a što je razumljivo s obzirom na to da su zemlje Baltika u konstantnom strahu da bi mogle biti sljedeće mete Rusije. Visoku poziciju zauzele su Mađarska i Poljska, a Poljaci se pretvaraju u najozbiljniju vojnu silu u Europi. U doglednoj budućnosti Poljska bi vojska trebala nabaviti 32 američka lovca Lockheed F-35A, dalekometne projektile AGM-158 JASSM-ER te čak 250 tenkova Abrams iz SAD-a, kao i niz različitih oružanih sustava iz Južne Koreje (riječ je o jeftinijoj, ali iznimno korisnoj oprema koja se može proizvesti relativno brzo). Među one čija su ulaganja najmanje rasla u prethodnom razdoblju kada su u pitanju članice Sjevernoatlantskog saveza ubrajaju se Amerika, Velika Britanija, Francuska i Hrvatska, piše Večernji list BiH. Međutim, kakvo je stanje ulaganja u obranu kada su u pitanju BiH i zemlje njezina najbližeg okruženja? Realno govoreći, kao i u mnogim drugim kategorijama, BiH i tu stoji uvjerljivo najlošije. Prema podacima koje je objavio Balkan Defence Monitor, među zemljama okruženja Srbija i dalje ima najveće izdatke za obranu, koji čine čak 2,05 posto proračuna te susjedne zemlje. Zanimljivo je i to kako ni jedna država članica NATO-a u bh. okruženju nije dosegnula prag obrambenih troškova od 2 posto BDP-a u 2023. Iako su Albanija i Sjeverna Makedonija prvotno planirale u 2023. godini dosegnuti prag od 2 posto BDP-a, ipak su u obje ove zemlje stvarni izdaci bili ispod 2 posto njihova ostvarenog BDP-a. BiH ima najniže vojne izdatke u regiji, održavajući ih ispod 1 posto BDP-a (0,69 posto). Međutim, ono što pokazuju kako su Oružane snage BiH u prilično nezavidnom položaju u odnosu na zemlje okruženja jest prikaz strukture izdvajanja za osoblje i nabavu opreme. Stranica Defence Monitor vrši analizu udjela potrošnje koji se izdvaja za osoblje, oružje i opremu. Kao i prethodnih godina, u Bosni i Hercegovini najveći su izdaci za osoblje s udjelom od čak 89 posto, dok se za opremu izdvaja neprimjetnih 2 posto te za ostale troškove oko 9 posto. Ilustracije radi, susjedne Srbija i Hrvatska za nabavu opreme troše 39 posto izdvojenih sredstava iz proračuna, dok za osoblje odlazi 39 posto (Srbija) i 41 posto (Hrvatska). Radi se, dakle, o smanjenju izdvajanja za osoblje, kad je riječ o prethodnom razdoblju, te su stavke potrošnje poprilično ujednačene. Hrvatska je nedavno osvježila flotu lovačkog zrakoplovstva nabavom iz Francuske 12 suvremenih višenamjenskih borbenih zrakoplova tipa Dassault Rafale F3-R. U realizaciji je i nabava dvije do tri korvete klase Ada, turske proizvodnje. Riječ je o brodovima koji su bili naručeni za Ukrajinu. Važno je napomenuti i kako je 2017. godine nabavljeno 16 samovoznih haubica PzH-2000 njemačke proizvodnje. Riječ je o jednom od najboljih i najpreciznijih samovoznih topničkih sustava danas u uporabi.
Kad je pak riječ o susjednoj Srbiji, ona je, za sada, rekorder po nabavama oružja koje, zanimljivo je, dolazi iz više različitih izvora. Srbija u posljednje vrijeme nabavlja oružje od Rusije, Kine, Izraela i zemalja NATO-a. Uz sve to, ima i bogatu domaću namjensku industriju koja vojsku oprema modernim borbenim vozilima (Miloš, Lazar, M-20, M-21), različitim tipovima višecijevnih raketnih sustava, pa čak i krstarećim projektilom Košava, prvim tog tipa proizvedenim u Srbiji, hibridnim PZO sustavima PASARS i slično. Ima i vlastitu proizvodnju bespilotnih letjelica, kojih, uz one nabavljene u Izraelu i Kini, posjeduje najviše u regiji. Tu je i modernizacija niza oružanih sustava, poput najavljene modernizacije jurišnog zrakoplova tipa Orao, tenkova M-84 i slično... Prije nekoliko godina izvršena je nabava i popunjavanje postojeće flote lovcima tipa MiG-29 iz Rusije i Bjelorusije koji su modernizirani na standard SD, čime im je modificiran radar povećanog dometa te omogućeno djelovanje na zemaljske ciljeve. Dogovorena je i kupnja 12 novih zrakoplova Rafale F4, koji bi trebali zamijeniti MiG-ove, čiji su resursi pri kraju. Također, izvršena je nabava 4 nova jurišna helikoptera MI-35, 5 novih transportnih Mi-17 iz Rusije, 11 rabljenih MI-35P iz Cipra, 19 višenamjenskih helikoptera tipa Airbus H-145M za vojsku i policiju. Kupljena su i tri francuska transportna helikoptera H215 Super Puma, kao i dva ruska specijalizirana protupožarna helikoptera Kamov Ka-32. Srbijansko zrakoplovstvo bogatije je i za dva moderna transportna zrakoplova tipa Airbus C295 nabavljena iz Kraljevine Španjolske. Šarenilo u nabavi nastavljeno je kupnjom kineskog samohodnog raketnog sustava PZO srednjeg dometa FK-3 (dometa do 100 km) te sustava HQ-17AE, hibridnog PZO sustava Pancir S-1 iz Rusije te francuskih PZO sustava Mistral 3 plus. Vojska je pojačala oklopne postrojbe nabavom tenkova T-72B1MS i oklopnih vozila BRDM-2MSiz Rusije.
Posljednja vijest je kako je Srbija finalizirala ugovor o nabavi oružja vrijedan 335 milijuna dolara s izraelskom obrambenom tvrtkom Elbit Systems. Sporazum uključuje napredne sustave topništva i bespilotnih letjelica, među ostalim, višecijevni raketni bacač PULS (Precise and Universal Launching System), višecijevni raketni bacač razvijen u Israel Military Industriesu, podružnici izraelske tvrtke Elbit Systems. U cijelom ovom razdoblju zbog spleta različitih utjecaja, pri čemu su na prvom mjestu unutarnja dnevnopolitička previranja, BiH značajno zaostaje za okruženjem. Mogli bismo s pravom reći kako BiH nema ni na karti kad su u pitanju nabave vojne opreme i naoružanja. Neke ozbiljnije nabave, uz iznimku nabave 4 helikoptera Huey II i nekih vozila uglavnom iz donacija, do sada nije bilo. Teško da ih i može biti s postojećom strukturom troškova jer bi neka ozbiljnija nabava oprema ili modernizacija zahtijevale znatno više sredstava nego što je raspoloživo. Oružje je posljednjih dana postalo jako tražena roba, a da je stanje ozbiljno, govori i podatak da se i tradicionalno miroljubljivi Japan ubrzano naoružava.
