Bosna i Hercegovina suočava se s teškom demografskom krizom i najnižim natalitetom u svojoj povijesti, bilježeći kontinuirani pad broja novorođenih i visok negativni prirodni prirast. Broj rođenih pao je ispod 27.000 godišnje, dok je broj umrlih znatno veći, što, uz iseljavanje, dovodi do brze depopulacije stanovništva.
Statistika neumoljiva
Statistički podaci pokazuju da je iz godine u godinu sve više umrlih od broja novorođenih. U rodilištima diljem BiH sve se manje čuje plač beba. Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u 2023. godini rođeno je 24.938 beba, dok su 34.434 osobe umrle. U 2024. godini rođeno je 24.598 beba, dok je umrlo 35.595 osoba. Kada je riječ o prethodnoj, 2025. godini, zaključno s rujna, rođeno je 17.465 beba, dok je umrlo 26.600 osoba. Ako analiziramo podatke iz prirodnog prirasta, BiH je za samo te tri godine izgubila 29.628 stanovnika. Podaci pokazuju da se negativni trendovi po pitanju demografije ne zaustavljaju.
Pad nataliteta nije prisutan samo u BiH. Europa gotovo u cjelini rađa premalo djece da bi bez migracija mogla održati broj stanovnika. Mapa nataliteta Europe za 2025. godinu pokazuje jasnu i zabrinjavajuću sliku – gotovo cijeli kontinent obojen je u crveno, što znači da se u većini zemalja rađa premalo djece za obnavljanje stanovništva. Granica jednostavne reprodukcije stanovništva u razvijenim društvima najčešće se postavlja oko 2,1 djeteta po ženi, a Europska unija daleko je ispod te razine već desetljećima. U 2024. ukupna stopa fertiliteta u EU pala je na 1,34, dok je godinu ranije iznosila 1,38. Još alarmantnije zvuči podatak da je u 2023. u EU rođeno 3,67 milijuna beba, što je bio najveći godišnji pad broja rođenih još od 1961. godine, navodi se u podacima Eurostata.
Naša je regija, uključujući i BiH, u "žutoj zoni" – što znači da je situacija bolja nego u ostatku Europe, ali i dalje nedovoljna. Prema mapi, BiH ima stopu fertiliteta od 1,57, Srbija 1,61, Hrvatska 1,49, a Slovenija 1,52, prenosi Nova. Ako se Europa pogleda kao cjelina, sjever, zapad, jug i istok više ne izgledaju kao odvojene demografske priče, već kao varijacije istog problema. Rađa se manje djece, roditeljstvo se odgađa, a društva stare brže nego što uspijevaju obnoviti generacije. Eurostat bilježi da žene u EU prvo dijete dobivaju sve kasnije, pa je prosječna starost pri rođenju prvog djeteta porasla s 28,8 godina u 2013. na 29,8 godina u 2023. godini. To nije samo statistički detalj već jedan od ključnih pokazatelja duboke promjene životnog obrasca u Europi. Dobna granica za majčinstvo u BiH polako, ali sigurno ide prema gore. Sve je manje djevojaka koje rađaju vrlo rano, a sve više žena odlučuje se na prvo dijete tek nakon četrdesete godine života.
Velike promjene
Podaci Agencije za statistiku BiH pokazuju da je 1996. godine čak 8,1 posto poroda bilo kod djevojaka do 19 godina, dok je prošle godine taj udio pao na samo 2,4 posto. Istodobno, udio žena koje rađaju u dobi od 40 do 44 godine porastao je s 1,6 na 3,4 posto, a blagi rast bilježi se i kod majki starih od 45 do 49 godina. Najveća promjena vidi se u skupini od 20 do 24 godine. Godine 1996. gotovo svaka treća rodilja bila je u tim godinama (29,6 posto), dok je 2024. taj udio pao na 15,5 posto. Danas se žene u BiH najčešće odlučuju na majčinstvo između 25 i 29 godina (34,2 posto) te između 30 i 34 godine (28,1 posto).
Pad nataliteta više nije samo tema za demografe već pitanje koje zadire u ekonomiju, tržište rada, mirovinski sustav, zdravstvenu zaštitu i regionalni razvoj. Manje rođenih danas znači manje radno sposobnih za dva ili tri desetljeća, ali i veći pritisak na škole, male gradove i ruralne krajeve već sada. U mnogim dijelovima Europe to više nije budući scenarij, već realnost koja je počela. Broj stanovnika se još ponegdje održava zahvaljujući migracijama, ali prirodna obnova generacija slabi gotovo svuda. Negativni demografski trendovi već imaju izravne posljedice i u BiH. Manje je učenika u školama, a posljednjih godina zbog iseljavanja pojavljuje se i problem nedostatka radne snage koji će u budućnosti biti sve izraženiji. Pad nataliteta znači manje radne snage, veći pritisak na mirovinski sustav i ubrzano starenje stanovništva.
Otvori KEKS Pay
