Sve one stanovnike Bosne i Hercegovine, a osobito iz njezinih južnih i zapadnih dijelova, koji često putuju u Republiku Hrvatsku, bilo da je riječ o posjetu nekom od omiljenih ljetnih odmarališta na obali ili pak održavanju svakodnevnih poslovnih veza, u idućem razdoblju očekuju značajne promjene u kontekstu prometne infrastrukture.
Održavanje tunela
Prvi projekt odnosi se na održavanje tunela Sveti Ilija, infrastrukturnog objekata koji mnogo znači za sve stanovnike dalmatinskog zaleđa, ali i Hercegovine, a kako je objašnjeno, tunel je potpuno zatvoren za sav promet tijekom pet uzastopnih noći, počevši od sinoć pa do nedjelje, 12. travnja 2026., od 20 do 5 sati. Za vrijeme trajanja radova promet će se preusmjeravati na alternativne pravce, ovisno o vrsti vozila i smjeru kretanja. Korisnici autoceste A1 koji putuju iz smjera čvora Šestanovac prema Baškoj Vodi koristit će pravac DC39 (Šestanovac – Dubci) te DC8 (Dubci – Baška Voda). Oni koji dolaze iz smjera čvora Vrgorac prema Baškoj Vodi bit će upućeni na DC512 (Vrgorac – Makarska) i potom na DC8 (Makarska – Baška Voda).
I dok je održavanje tunela Sveti Ilija kratkoročni, redoviti projekt, ono što slijedi u bližoj budućnosti u značajnoj će mjeri odrediti dinamiku i kvalitetu prometa na relaciji BiH - Republika Hrvatska. Riječ je o dvama kapitalnim, strateškim projektima koji će značajno izmijeniti prometnu kartu juga Hrvatske, a imat će izravne koristi na brzinu i učinkovitost prometa i u BiH, a osobito iz kuta izvozno orijentiranog gospodarstva. Prva se odnosi na brzu cestu od Imotskog do Zagvozda, dok druga kao cilj ima povezivanje Ravče i Drvenika, i to kroz gradnju još jednog tunela kroz planinski masiv Biokova. O ovome je nedavno govorio potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture RH Oleg Butković koji je, boraveći u Splitsko-dalmatinskoj županiji, uputio na projekt Ravča - Drvenik, kao i Zagvozd - Imotski. Projekt brze ceste Imotski - Zagvozd valja promatrati u širem kontekstu koji uključuje i prometno povezivanje s Bosnom i Hercegovinom. Naime, na prostoru zapadne Hercegovine već jedno vrijeme traju radovi na dvjema sekcijama brze ceste koja će spajati Mostar, Široki Brijeg i Grude, a koja će, očekivanja su, zbog svojeg profila koji uključuje i četiri prometa traka imati izniman značaj za gospodarske tokove juga Bosne i Hercegovine. Upravo će brza cesta od Imotskog do Zagvozda, kao svojevrsni prirodni nastavak ove brze ceste, omogućiti spajanje s jadranskom autocestom, a to iz kuta brzine, sigurnosti i kvalitete otvara potpuno nove perspektive, kako za promet putnika tako i robni promet, koji je osobito izražen uzimajući u obzir tradicionalno visoku razinu razvijenosti trgovinskih odnosa BiH i Hrvatske. Nije nevažno navesti kako ovaj projekt treba promatrati i kroz činjenicu da će brza cesta preko zapadne Hercegovine i preko mostarske južne obilaznice ostvariti i spoj s budućom autocestom na koridoru Vc koja ide dolinom Neretve, od Ploča prema sjeveru, a to pak u jednom regionalno značajnom smislu govori o stvaranju svojevrsnog prometnog prstena od srednje i južne Dalmacije do juga Bosne i Hercegovine.
Nova prometnica
A projekt koji će svoju najveću vrijednost za stanovnike Bosne i Hercegovine imati u pogledu brzine dolaska do brojnih popularnih destinacija na Jadranu, a osobito Makarskom primorju, odnosi se na gradnju potpuno nove prometnice od Ravče do Drvenika. Planirani zahvat, dionica Drvenik – čvor Ravča, nalazi se na području Grada Vrgorca i općine Gradac u Splitsko-dalmatinskoj županiji. Predmetni zahvat planira se prvenstveno u cilju pojačanja funkcije trajektne luke Drvenik kojom se s kopnom povezuje otok Hvar u mjestu Sućuraj. Realizacijom zahvata značajno će se popraviti dostupnost otoka Hvara i njegova veza s autocestom A1 Zagreb – Split – Dubrovnik. Uz navedeno, planirana spojna cesta povezuje šire vrgoračko područje te gravitirajuće područje Hercegovine s Jadranskim morem, tj. područjem Makarske rivijere. Zahvat počinje u postojećem čvoru Ravča (A1) (na području Grada Vrgorca), a završava na državnoj cesti DC8 na području Drvenika (područje općine Gradac). Na trasi bi se trebala nalaziti četiri tunela, čija ukupna dužina iznosi 3723 m, što tvori oko 39% dužine trase, a najduži će iznositi čak 2722 metra i prolazit će kroz masiv Biokova. Svi navedeni projekti dodatno će osnažiti ne samo kvalitetu i sigurnost prometa na jugu Hrvatske već će imati čitav niz koristi za Bosnu i Hercegovinu, uključujući i one koji se izravno vežu uz gospodarstvo i njegovu konkurentnost.
Otvori KEKS Pay
