Svjetsko izvješće o sreći za 2025. izaziva nas da preispitamo što život zaista čini ispunjenim. Da, financijska stabilnost i zdravlje su važni, ali važni su i svakodnevni trenuci ljubaznosti, velikodušnosti i zajedničke povezanosti. Ako tražite načine za povećanje sreće, znanost je jasna: vjerujte u ljubaznost drugih. Svijet je velikodušniji nego što često pretpostavljamo. Podijelite obrok. Pozovite nekoga, nađite se s prijateljem na kavi ili kuhajte s obitelji. Dajte prioritet odnosima. Sreća buja kada smo povezani, a ne izolirani. Ovaj predbožićni tjedan napravimo svi korak prema sretnijem svijetu ne jureći za bogatstvom ili statusom, već odabirom povjerenja, davanja i dijeljenja.
Finci godinama najsretniji
Finska je i 2025. godine proglašena najsretnijom zemljom na svijetu prema World Happiness Reportu. BiH se, prema istom izvješću, nalazi na 56. mjestu globalne liste od 147 zemalja. Dok je, kada govorimo o zemljama regije, jedina u top 20 i najbolje rangirana Slovenija - na 19. mjestu. Kosovo je na 29. poziciji, dok je Srbija na 31. mjestu. Hrvatska se nalazi ispod BiH na listi, i to na 72. mjestu, a odmah iza je Crna Gora, potom Sjeverna Makedonija na 86. te Albanija na 89. Na samom dnu liste je Afganistan i ponovno je posljednji na listi. Iznad njega su Sijera Leone (146.), Libanon (145.), Malavi (144.) i Zimbabve (143.). Godinu ranije BiH se nalazila na 65. mjestu. Pa su tako, barem prema službenim listama, građani BiH sretniji nego u 2024. Kada je riječ o sreći, nordijske zemlje očito rade mnoge stvari kako treba. Osmu godinu zaredom Finska je najsretnija zemlja na svijetu, a njezini susjedi su grupirani odmah iza. Finska, Danska, Island i Švedska, četiri najbolje, ostale su na istom redoslijedu kao 2024., a Norveška je ponovno broj 7. Iako Finska ima dugu, hladnu i mračnu zimu te se suočava s brojnim geopolitičkim izazovima, građani ove zemlje već godinama bilježe visoko zadovoljstvo životom. Stručnjaci navode da se ključ ne krije u bogatstvu, već u načinu na koji je društvo organizirano. Sociolog Jan Delhey objašnjava da se životna sreća temelji na tri stupa: materijalnoj sigurnosti, kvalitetnim odnosima i osjećaju smisla. Finska je upravo na tim poljima izgradila stabilan sustav. Finsko društvo karakterizira visoka razina jednakosti, od tržišta rada do obiteljskog života. Roditelji imaju podjednaku ulogu u odgoju djece, dok država osigurava dostupne i kvalitetne usluge brige i obrazovanja. Obrazovni sustav temelji se na jednakim prilikama za svu djecu, uz snažnu individualnu podršku. Građani vjeruju da sustav funkcionira, da su pravila jasna i da će u kriznim situacijama dobiti podršku. S druge strane, BiH se nalazi znatno niže na listi sreće. Stručnjaci navode da razlozi leže u dugotrajnoj političkoj nestabilnosti, ekonomskoj neizvjesnosti, visokoj nezaposlenosti, odlasku mladih i nepovjerenju u institucije.
Pozitivni aspekti u BiH
Indeks sreće predstavlja pokazatelj općeg zadovoljstva životom građana. Ovaj indeks ne mjeri samo subjektivni osjećaj sreće već uzima u obzir više čimbenika, kao što su ekonomska sigurnost, zaposlenost, zdravlje, društvena podrška, povjerenje u institucije i osjećaj osobne slobode. U BiH je indeks sreće tradicionalno niži u usporedbi s razvijenijim europskim zemljama. Razlozi za to su složeni i višeslojni. Dugotrajna ekonomska nestabilnost, visoka stopa nezaposlenosti, posebno među mladima, i politička neizvjesnost značajno utječu na percepciju kvalitete života. Mnogi građani osjećaju nedostatak sigurnosti i povjerenja u institucije, što dodatno smanjuje opći osjećaj zadovoljstva. Ipak, postoje i pozitivni aspekti koji utječu na osjećaj sreće u BiH. Jaki obiteljski odnosi, bliskost među prijateljima i osjećaj solidarnosti u zajednici često se navode kao važni izvori osobne sreće. Kulturna raznolikost, prirodne ljepote i gostoprimstvo ljudi doprinose pozitivnim životnim iskustvima. Indeks sreće u BiH pokazuje da materijalni uvjeti nisu jedini čimbenik koji određuje kvalitetu života, ali su važna osnova za dugoročno poboljšanje zadovoljstva građana. Unaprjeđenje ekonomskih prilika, jačanje institucija i stvaranje stabilnijeg društvenog okružja mogli bi značajno doprinijeti većoj razini sreće i optimizma.