Dolaskom jeseni nastupaju i hladniji dani, a s njima i sezona grijanja i početak loženja u kućnim ložištima. Prije loženja potrebno je očistiti dimovodne cijevi – dimnjake na vašim krovištima kako biste izbjegli rizik i opasnost od sve češćih požara u vašim domovima. Najbolje to zna Emir Vojić, jedan od bihaćkih dimnjačara koji ovaj posao obavlja već dvadeset godina i nakon očišćenog dimnjaka jamči vam da možete biti sigurni u kvalitetu obavljenoga posla i ne trebate strahovati od zapaljenja dimnjaka i požara u stanu.
Dimnjačar Emir Vojić primio nas je na svom posjedu u bihaćkom naselju Veliki Lug neposredno pred odlazak na dogovorenu intervenciju čišćenja dimnjaka jednoj obitelji. Kaže kako je dimnjačarski posao zahtjevan i opasan jer se valja popeti i na strme i visoke krovove. Ima posla jer ga, osim građana Bihaća, zovu i građani susjednih gradova i općina. Nastoji se odazvati na svaki poziv kako bi očišćenim dimnjakom spriječio požar i zaštitio ljudske živote i imovinu, piše Večernji list BiH.
– Intervencije su najčešće zimi kad se zapale dimnjaci, ali ih ima i tijekom cijele godine. Imam već unaprijed za sedam dana dogovoreno čišćenje dimnjaka, pa se uvijek mora praviti raspored rada za sutra i iduće dane. Događaju se požari dimnjaka, pogotovo zimi kad se intenzivno loži. Ljudi lože svašta. Drva nisu odgovarajuća za loženje. Dotjeraju sirovo drvo, stvara se smola u dimnjacima koja se lako zapali i najčešći je uzrok požara dimnjaka - kaže dimnjačar Emir Vojić. Ne postoji posebno razdoblje u godini kada treba čistiti dimnjak - smatra i dodaje kako dimnjake treba očistiti obvezno jednom godišnje.
– Nije bitno u kojem razdoblju. Najbolje bi bilo prije zime i sezone loženja, od proljeća do jeseni. Imaš vremena. Kad god me pozovete, tu sam. I nisam sam. Ima još ljudi koji obavljaju ovaj posao. Rijetki građani redovito čiste svoje dimnjake i o tome vode brigu. Preporučio bih građanima: kako se god trebaju čistiti dimnjaci, treba čistiti i štednjake i peći jer ako je to prljavo, uzalud je čistiti dimnjak. Potrebno je očistiti i tavanske prostore. Na svakom dimnjaku obvezno morate imati vrata za čišćenje čađi iz njega. Tko god čisti dimnjak, a nije iz njega izvadio čađ, ništa napravio nije. Čađ se mora vaditi - upozorava Emir. Kada čisti dimnjake, nailazi na različite situacije. Dimnjaci starije gradnje su u iznimno lošem stanju, a novije izgrađeni su kvalitetniji i u boljem stanju.
- Prilikom novogradnje svatko ugrađuje Shiedelove dimnjake, koji su i najbolji. Oni jesu skupi, ali su i kvalitetniji – pravi dimnjaci. Nekad sam čistio i dimnjake u zgradama. Sada to ne radim jer upravitelji stambenih zgrada ugovaraju dimnjačare kao izvođače radova. Nema razlike između čišćenja dimnjaka obiteljskih i kolektivnih stambenih objekata. Nije problem čistiti bilo što jer raspolažem svim alatom i opremom i za odčepljenje čepova u dimnjacima i strojnim brušenjima. Na kraju krajeva, zapalite papire u dimnjaku i izgorjet će - kaže Emir.
Ističe kako građani dimnjake ne čiste sve dok prekomjerno ne začade.
– Ide dim, ma hajde, neću ga čistiti, ali dođe trenutak pa moraš, a onda se stvori problem. Zapali se dimnjak, pukne cijelom dužinom. To su jake temperature. Kad se zapali, to su temperature od 350 stupnjeva. To puca da je ne znam od čega. Kad Shiedelov pukne, cilindar se saspe kao staklo - kaže ovaj iskusni dimnjačar.
Premium tekstove čitajte u tiskanom izdanju Večernjeg lista BiH
Otvori KEKS Pay
