U podnaslovu se ističe da „nova vlada još nije formirana, ali pobjednički studentski pokret već mijenja institucije“.
Autor konstatira da se u Srbiji, nakon poraza bivšeg predsjednika države Aleksandra Vučića na parlamentarnim izborima krajem listopada, već naziru suštinske promjene:
„Uhićenje policijskih načelnika, smjena čitavih uredničkih timova na javnim televizijskim servisima, kao i zatvaranje banke preko koje je stari sustav vlasti obavljao svoje poslove, samo su neki od pokazatelja tih promjena.“
Nakon iznošenja poznatih činjenica o izbornim rezultatima, u tekstu se dalje navodi:
„Hoće li na Srpsku naprednu stranku (SNS) i dalje trebati računati, tek će se vidjeti. Predsjednički izbori u prosincu, na kojima Vučić neće moći sudjelovati jer je već dva puta obnašao najvišu državnu dužnost, bit će pokazatelj novih odnosa snaga, piše DW.
Neki se politički akteri u Srbiji već prilagođavaju novim okolnostima na političkoj sceni. To je, među ostalim, vidljivo na javnom medijskom servisu RTS-u, kao i na njegovu pokrajinskom pandanu, Radio-televiziji Vojvodine (RTV). Oba su se servisa ispričala građanima zbog jednostranog izvještavanja tijekom proteklih godina.
Nekoliko glavnih i odgovornih urednika te urednika pojedinih redakcija smijenjeno je, dok su neki podnijeli ostavke prije nego što su bili smijenjeni. Jedan predstavnik studentskog pokreta čak je optužio RTS za pretjeranu kompenzaciju. Građanima, kako je ocijenio, nije potreban javni servis koji će samo promijeniti ton izvještavanja, a o budućoj vladi izvještavati jednako nekritički kao što je izvještavao o prethodnoj.“
Informer, Pink, Telekom, Macura
Autor se potom bavi medijima Informer i Pink, navodeći da su ti mediji sustavno ocrnjivali Vučićeve protivnike te da su od države dobivali znatna mjesečna sredstva. Osim toga, spominje se i sumnjiva uloga Telekoma u tom poslu.„Riječ je o pranju novca i korupciji golemih razmjera. Ako bi se takve optužbe mogle dokazati pred sudom, među onima koji bi se mogli naći u problemima bila bi i televizija Informer, čiji je vlasnik bio osobni Vučićev prijatelj. Sudovi bi se, osim toga, mogli pozabaviti brojnim slučajevima kleveta i prijetnji koje je Informer godinama mogao nekažnjeno širiti.“
U tekstu se navode i drastični primjeri takvih klevetničkih i zastrašujućih poruka.
Osim toga, naznačuje se mogućnost da bi mediji kritički orijentirani prema vlasti, poput televizijskih postaja N1 i Nova S, mogli dobiti nacionalnu frekvenciju.
Ovaj pregled stanja u Srbiji nakon izbora potom se usmjerava na bankarski sektor, pri čemu su u središtu pozornosti Alta banka, opisana kao „kućna banka naprednjaka“, i Narodna banka:
„Macurino poslovno carstvo nadživjelo je Vučićev izborni poraz za svega nekoliko dana. Alta banka izgubila je dozvolu za rad pet dana nakon parlamentarnih izbora, pokrenut je stečajni postupak, a Macura je pritvoren. Kao razlog za oduzimanje dozvole navode se nerazjašnjeni odljevi kapitala u inozemstvo. Spominje se iznos od 380 milijuna eura.
Nije dokazano da su ljudi odani starom sustavu nakon Vučićeva poraza u žurbi pokušali iznijeti i na sigurno skloniti novac koji su nagomilali, ali takva sumnja nije bez osnove. Isto vrijedi i za sumnju da je središnja banka prekasno reagirala na neuobičajeno velik odljev sredstava.“
BIA kao iskonski grijeh
Nakon analize bankarskog sektora fokus teksta prebacuje se na sigurnosni sektor:
„Još jedno poprište političke borbe jesu sigurnosne strukture zemlje.“
Autor to područje opisuje na sljedeći način:
„Reforma Sigurnosno-informativne agencije (BIA) bit će pravi Herkulovski zadatak, a njezin uspjeh nipošto nije zajamčen. Činjenica da ta služba nije reformirana još od komunističkih vremena predstavlja, takoreći, iskonski grijeh srpske politike. Bilo bi naivno vjerovati da su Vučić i njegovi suradnici naklonjeni Rusiji, poput bivšeg šefa BIA-e Aleksandra Vulina, nakon izbora istoga trenutka izgubili znatan utjecaj na tu službu.“
Navode se i upozorenja studentskog pokreta da bi u pojedinim ministarstvima mogli biti uništeni važni dokumenti, kao i upozorenja da oni koji to rade čine kaznena djela.
U novinskom članku predviđa se razdoblje „bogato događajima“ u Srbiji. Najavljuje se kongres naprednjaka na kojem bi Vučić trebao biti potvrđen kao čelnik poražene stranke, kao i njegove najave da će se uskoro vratiti na vlast. Time, kako se navodi u tekstu, pokušava „zadržati svoje pristaše obećanjem da bi se uskoro ponovno mogli vratiti na državne jasle".
Na kraju autor zaključuje:
„Ostaje neizvjesno kako će se Studentska lista pokazati u parlamentu i u vladi koju bi činili njezini predstavnici, imajući u vidu političko neiskustvo pokreta. Pred njom je nekoliko važnih izazova.
Važeći sporazum o isporuci plina s Rusijom istječe 31. prosinca. Nova će vlada stoga morati pregovarati o novom sporazumu, pod uvjetom da do tada bude formirana.“
Otvori KEKS Pay
