Oba postupka pokrenuta su na temelju prijava Transparency Internationala u BiH (TI BiH). Dok u predmetu protiv Darka Tomaša tek treba utvrditi postoji li sukob interesa, odluka o kažnjavanju Mikulića donesena je više od godinu dana nakon prijave i njegova odbijanja da napusti jednu od nespojivih funkcija, što mu je Povjerenstvo prethodno naložilo.
Kazne stižu mjesecima nakon prijava
Slučajevi Mikulića i Tomaša nastavljaju niz postupaka pokrenutih na temelju prijava TI BiH zbog obavljanja nespojivih funkcija. Iako je Povjerenstvo tijekom ove godine izreklo više novčanih sankcija, pojedini su predmeti mjesecima čekali na odluku, a u nekoliko slučajeva kazne su uslijedile nakon ignoriranja odluka i poziva da napuste sporne funkcije i otklone sukob interesa, piše N1.
U travnju ove godine s 5000 KM kažnjen je Nikola Čiča, ravnatelj Agencije za antidopinšku kontrolu BiH, koji je istodobno bio na čelu Hrvatskog kulturnog društva „Napredak“, koje je samo iz proračuna Federacije BiH u 2023. godini dobilo 340.000 KM. Budući da je riječ o udruzi koja se financira javnim sredstvima u iznosu većem od dopuštenog praga, Povjerenstvo mu je, nakon prijave TI BiH, prethodno utvrdilo sukob interesa i pozvalo ga da podnese ostavku. No novčana kazna uslijedila je nakon što nije postupio po tom pozivu.
„Sličan je slučaj i Marije Ćosić, savjetnice zamjenika predsjedatelja Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinka Čavare, koja je istodobno obnašala dužnost vijećnice u Općinskom vijeću Busovače. Povjerenstvo ju je u ožujku 2026. godine kaznilo s 5000 KM, nakon prijave koju je TI BiH podnio još u srpnju prethodne godine. Odlučivanje u ovom predmetu više je puta odgađano jer članovi Povjerenstva nisu mogli postići suglasnost o tumačenju zakonskih odredbi. Raspravljalo se, među ostalim, o tome je li za utvrđivanje nespojivosti funkcija potrebno da osoba obje dužnosti obavlja u punom radnom vremenu, što je produžilo postupak u predmetu koji se odnosio na istodobno obavljanje dviju javnih funkcija na različitim razinama vlasti“, navode iz TI BiH.
Na temelju prijave TI BiH u listopadu je s 5000 KM kažnjen i Robert Vidović, glavni tajnik Vijeća ministara BiH, zbog istodobnog članstva u Upravnom odboru Agencije za promicanje stranih ulaganja u BiH (FIPA). Povjerenstvo mu je naložilo da napusti jednu od funkcija, ali je sankcija izrečena više od godinu dana nakon prijave TI BiH iz kolovoza 2025. godine.
Vidović je osporio nalaze Povjerenstva, tvrdeći da mu je mandat u Upravnom odboru FIPA-e ranije istekao, te najavio preispitivanje odluke pred Sudom BiH.
Novi zakon, ali stari problemi u odlučivanju
„Ovi slučajevi pokazuju da izricanje sankcija ne znači nužno i pravodobno otklanjanje sukoba interesa, odnosno da su dužnosnici za koje je Povjerenstvo utvrdilo nespojivost funkcija i pozvalo ih da napuste jednu od njih kažnjavani tek nakon što su odbili postupiti po nalogu. Osim ovih, problemi u radu Povjerenstva prisutni su od početka primjene novog Zakona o sprječavanju sukoba interesa u institucijama na razini BiH, dok je samo uspostavljanje Povjerenstva bilo popraćeno kašnjenjem zbog odugovlačenja s donošenjem podzakonskih akata, nedostatka organizacijskih uvjeta za rad i sporog rješavanja prijavljenih slučajeva“, navode iz TI BiH.
TI BiH još je tijekom usvajanja zakona upozoravao da način organizacije i odlučivanja Povjerenstva može otvoriti prostor za opstrukcije i neučinkovitu primjenu propisa, a dosadašnja praksa i primjeri poput Mikulićeva, u kojima su prisutna višemjesečna odgađanja, pokazuju koliko je važno da Povjerenstvo odluke donosi bez nepotrebnog odugovlačenja.
Otvori KEKS Pay
