Među objavljenim podacima Agencije za statistiku BiH za mjesec ožujak vezanim za registriranu nezaposlenost primjetno je kako je broj nezaposlenih žena i muškaraca dosegnuo skoro isti omjer. Naime, od 543.676 nezaposlenih u BiH, udio ženske populacije iznosi 50,1 posto ili 272.329 osoba ženskog spola, dok je 271.318 nezaposlenih muškaraca. Također, u usporedbi s podacima iz ožujka prošle godine, broj nezaposlenih s visokom stručnom spremom porastao je za 8 tisuća. Tako je trenutačno broj nezaposlenih u BiH s fakultetskom diplomom 30.294 osobe.
Meso i struja u vrhu
Od spomenutog broja nezaposlenih s fakultetskom diplomom, 10.835 su muškarci dok je 19.441 osoba ženskog spola. Inače u ženskoj populaciji najveći broj nezaposlenih osoba je nekvalificiranih čak 84.682 osobe. Posebno zanimljivi se čine usporedni podaci koji se odnose na stope promjena cijena nekih proizvoda i usluga. Tako su primjerice od ožujka prošle godine do kraja ožujka ove godine najviše poskupili: jaja za čak 25 posto, gradski plin za 23 posto, strane cigarete za 14,71 posto, domaće za 13,09 posto te voda za 8,95 posto. Dakako, tu su i cijene goriva kod kojih najveće poskupljenje bilježi super 98 za 11,51 posto, bezolovni 95 za 11,2 posto te dizel gorivo za 10,92 posto. Zanimljivo je da su meso i mesne prerađevine u odnosu na ožujak prošle godine poskupile “samo“ za 2,9 posto kao i električna energija 2,6 posto kao i mlijeko 2,18 posto.
Nešto je i pojeftinilo.
Paradoks je da je za godinu dana došlo i do pojeftinjenja nekih proizvoda i usluga promatrano od ožujka prošle godine do kraja ožujka ove godine.
Manje cijene kruha
Naime, za 0,43 pojeftinili su lijekovi, šećer za čak skoro 7 posto, ulje za 8 posto, a najviše je pojeftinilo pšenično brašno za cijelih 11 posto, što se automatski odrazilo i na cijenu kruha koji je pojeftinio za 2,99 posto. Iz prikazanih podatka razvidno je kako je do određenog pojeftinjenja došlo kod osnovnih životnih namirnica, što je najvjerojatnije amortiziralo da ne dođe do jačeg socijalnog bunta. To se može tumačiti i činjenicom da su mnogi građani BiH reducirali kupovinu pojedinih namirnica, a zbog niske cijene brašna mnogi prave kruh kod kuće. Stoga ne čudi da su se ovih dana proizvođači kruha javno žalili kako im ostaju određene količine neprodanog kruha, zbog toga što su potrošači racionalizirali potrošnju ovog prehrambenog artikla.
