Američki veleposlanik u BiH Patrick Moon dao je intervju za Večernji list u kojem vrlo otvoreno govori o američkoj i uopće međunarodnoj politici u BiH, dogovoru bh. lidera, očekivanjima od nove vlasti, reformi Federacije BiH i rješavanju hrvatskog pitanja. Ističe kako je BiH i dalje u žiži interesa američke administracije, a bh. političare poziva da nastave proces dogovaranja i traganja za kompromisom koji je rezultirao sporazumom o uspostavi Vijeća ministara. Otvoreno se zalaže za reformu Ustava Federacije BiH, kao načinu rješavanja nekih otvorenih pitanja u zemlji.
Što očekujete od novog Vijeća ministara? Može li dogovor šestorice lidera označiti i izlazak zemlje iz najozbiljnije političke krize od Daytona do danas?
Bilo nam je jako drago kada su krajem prošle godine šestorica stranačkih čelnika postigla dogovor o formiranju Vijeća ministara. Dugo smo to čekali, ali su donesene potrebne odluke i nadamo se da će u sljedećih nekoliko tjedana BiH uistinu imati novu državnu vlast. Također su se dogovorili i o zakonima o popisu i o sustavu državne pomoći, koji su važni na putu BiH prema Europskoj uniji. Donijeli su i odluku o proračunu, koju vjerojatno nije bilo lako provesti, ali znam da mnogi vladini dužnosnici rade na tome kako bi se to završilo. Razočarani smo što nije donesena i odluka o vojnoj imovini. Mislim da je to vrlo važno, jer bi omogućilo BiH da sudjeluje u Akcijskom planu za članstvo u NATO-u. Rješenje postoji i nadamo se da će stranački lideri uskoro razgovarati o tome. Novo Vijeće ministara će se suočiti s nekim vrlo važnim pitanjima. Nadamo se da će se Vijeće brzo posvetiti rješavanju pitanja proračuna za ovu godinu, a posebno želimo vidjeti rješenja koja će omogućiti BiH da ide naprijed, posebno tu mislim na rješenja koja će omogućiti napredak BiH na putu prema EU. Očekujemo usvajanje zakona o popisu i sustavu državne pomoći, ali i početak rješavanja trećeg pitanja koje je vrlo važno za EU, a to je provedba presude u predmetu „Sejdić i Finci“. Pokazalo se vrlo produktivnim to što su šestorica lidera sjela za stol i gradila povjerenje i na kraju dogovorila formiranje vlasti. Nadamo se da će se stranački lideri i ubuduće sastajati i tragati za rješenjima problema u BiH.
U javnosti se stvarala slika da su bh. lideri sami postigli dogovor, ali mnogi tvrde kako su tome prethodili pritisci i angažman stranih diplomata. Kakva je uloga međunarodnih dužnosnika u ovom dogovoru?
Sigurno je postizanje dogovora između šestorice lidera bio prioritet za međunarodnu zajednicu. Drugi veleposlanici u BiH i ja već mjesecima govorimo o potrebi formiranja vlasti kako bi političari služili građanima koji su ih izabrali. Nije tajna da sam i u javnosti mnogo govorio o tome, razgovarao sa stranačkim liderima i poticao ih da dogovor postignu što prije. To je bio dio jednog procesa, našeg angažmana u BiH. Nije bila uloga SAD-a da namećemo ili nudimo rješenja nego samo da potičemo lidere da međusobno razgovaraju i tragaju za kompromisom, što su oni na kraju i uradili.
Hoće li međunarodna zajednica, a prvenstveno SAD i EU, inicirati ozbiljnije razgovore o ustavnoj reformi u BiH?
Kada je riječ o daytonskom Ustavu, postoji jedno pitanje o kojem se već sada razgovara, a to je slučaj „Sejdić i Finci“, koji će rezultirati amandmanom na Ustav BiH. Svi stranački lideri se slažu da je to pitanje o kojem se mora postići dogovor. Napredak je već postignut. Kada su u pitanju neki drugi amandmani na Ustav BiH, mislim da će pristupanje BiH Europskoj uniji sigurno rezultirati određenim zahtjevima za promjenu Ustava. Mislim da to svi shvaćaju. Sve zemlje kandidatkinje morale su mijenjati ustave kako bi njihovi propisi bili sukladni propisima EU-a. Vjerujem da će se to dogoditi i u slučaju BiH. Ne znam kada, ali EU će sigurno raditi zajedno s bh. liderima u tom procesu i pomagati im. SAD podržava taj proces. Postoji pitanje reforme Ustava Federacije BiH i o tome sam razgovarao s liderima u Federaciji u nekoliko navrata. Svi su se složili sa mnom da se Ustav Federacije mora mijenjati, reformirati, da se mora napraviti ustav koji će bolje služiti građanima, da imamo učinkovitiji i jeftiniji sustav. Postoji nekoliko rupa u Ustavu FBiH koje su postale jasne u proteklim godinama. Sve to treba riješiti i ono što je najvažnije, Ustav mora biti reformiran kako bi bolje štitio prava Hrvata. Kako doći do toga, pitanje je koje treba biti tema razgovora u javnosti. Treba postići konsenzus, a mi smo spremni pomoći kako bi se potaknuli razgovori o tome. Nećemo biti involvirani u taj proces na način da nudimo neke papire s rješenjima. To moraju uraditi građani i politički lideri u Federaciji. Nije to nešto što će se dogoditi preko noći nego proces koji će se vremenom razvijati kako bi se na kraju došlo do kompromisa.
Stječe se dojam da je dogovor šestorice lidera, a još više sporazum između Čovića i Lagumdžije, neka vrsta recepta za pomirbu nacionalnog i građanskog u BiH. Može li to biti put i za reformu Federacije?
Svakako se nadamo i mislimo da je to jedan od važnih aspekata reforme Federacije. Mislim da su Lagumdžija i Čović imali nekoliko vrlo pozitivnih razgovora koji su na kraju doveli do kompromisa i dogovora. Tako treba biti. Političari trebaju razgovarati i tragati za kompromisom. To je proces koji bismo željeli vidjeti i kada su u pitanju razgovori o Ustavu. Radujem se danu kada će Ustav FBiH bolje služiti građanima nego što je to danas slučaj.
Hrvatske stranke smatraju jednim od prioritetnih pitanja izmjenu Izbornog zakona BiH kako bi se osiguralo poštivanje izborne volje hrvatskog, kao i drugih konstitutivnih naroda. Kako Vi gledate na to?
Očigledno je to pitanje koje se mora riješiti. Uvjeren sam da mnogi bošnjački političari shvaćaju i razumiju da se to mora promijeniti.
Gdje je danas uopće BiH u vanjskopolitičkim prioritetima SAD-a? Nekada se stječe dojam da su Amerikanci lidersku ulogu potpuno prepustili EU, a s druge strane čini se kako je BiH sve manje i manje u žiži interesa međunarodne zajednice.
Mislim da bi svi bili zadovoljni da je BiH sve manje predmet razgovora u međunarodnoj zajednici, jer bi to bio znak da je BiH sve normalnija zemlja u kojoj političari razgovaraju i postižu kompromise. BiH je i dalje vrlo važan prioritet SAD-u. Jasno je to kada se vidi ono što mi radimo ovdje. Mi smo više od 1,5 milijardi dolara pomoći dali BiH u proteklih 16 godina. Naš proračun za pomoć je oko 50 milijuna dolara i trošimo ih za razne aktivnosti. Imamo i novu, veliku zgradu Veleposlanstva u Sarajevu i to je važan simbol posvećenosti SAD-a Bosni i Hercegovini. Nećemo odavde otići uskoro. To je sigurno. Smatramo da je najbolja budućnost za BiH njezina integracija u EU i NATO. Snažno podržavamo taj proces i aktivnosti koje u smislu europske budućnosti BiH provodi misija EU u BiH. Nećemo biti na sastancima EU i BiH jer to nije naša uloga. Međutim, podržavamo ciljeve i nastojanja da BiH uđe u EU. Mislimo i da je u interesu svih građana BiH članstvo zemlje u NATO-u. To se može ostvariti znatno brže nego članstvo u EU.
Vjerujem da želite u budućnosti vidjeti BiH bez OHR-a. Hoće li uskoro doći do zatvaranja OHR-a ili njegova izmještanja iz BiH?
Ovo je razdoblje tranzicije i uloga OHR-a se promijenila nakon što smo dobili novog posebnog predstavnika EU-a. Ove dvije institucije tijesno surađuju i tako će biti i u budućnosti. Smatramo da je vrlo važno da OHR ostane u BiH još neko vrijeme. Uloga OHR-a danas nije ista kao prije deset godina. Broj intervencija visokog predstavnika se značajno smanjio i u posljednjih godinu dana imali smo svega nekoliko odluka, uglavnom tehničke prirode. No, dok misija EU-a ne bude potpuno angažirana i BiH ne bude na putu prema EU, OHR treba ostati ovdje sa svim svojim ovlastima kako bismo imali organizaciju u BiH na koju se možemo osloniti. Također smo zainteresirani za provedbu plana „pet plus dva“ i u mnogim oblastima je uočljiv napredak. To bi nas dovelo još nekoliko koraka bliže zatvaranju OHR-a. Jasno je da OHR ne može ostati u BiH zauvijek i radujemo se danu kada će BiH postići dovoljan napredak da nam OHR više ne bude neophodan ovdje.
Jesu li SAD i EU pogriješili kada su dali zeleno svjetlo za uspostavu vlasti u FBiH bez legitimnih predstavnika hrvatskog naroda?
Bio sam jako razočaran što stranke nisu mogle postići dogovor o formiranju koalicijske vlasti u Federaciji. Više puta sam istaknuo kako želimo da ključne stranke, uključujući i dva HDZ-a, budu u vlasti. Visoki predstavnik je bio produžio trajanje proračuna do kraja ožujka, kako bi ostavio dodatno vrijeme za pregovore. Nije bio postignut veliki napredak i sredinom ožujka prošle godine stranke su se složile da imaju sedam dana intenzivnih razgovora uz medijaciju OHR-a. Smatrao sam da je to bio vrlo profesionalan proces. Sve stranke su bile otvorene u tim pregovorima i na kraju su sva otvorena pitanja svele samo na jedno. Bilo je razočaravajuće kada se zbog toga nisu uspjele dogovoriti o vlasti. U tom trenutku međunarodna zajednica je zaustavila svoje aktivnosti i stranke platforme su uspostavile vlast. OHR nije imao ulogu u tom procesu. Stranke su same formirale vlast koja je bila legalna, sukladna Ustavu FBiH i ona i dalje funkcionira kao zakonita vlast. Shvaćam zašto su dva HDZ-a nezadovoljna jer nisu u vlasti, ali nije OHR nametnuo vlast nego su stranke platforme uspostavile vlast sukladno Ustavu FBiH.
Frustira li Vas činjenica da značajan broj ljudi u BiH ovu zemlju ne doživljava kao svoju domovinu, odnosno onako kako, primjerice, Amerikanci doživljavaju SAD?
Nastojim razgovarati s građanima iz cijele BiH, s nevladinim organizacijama i, što je posebno važno, s mladim ljudima. Istina je da među mnogim građanima postoji frustracija što njihove vlasti ne surađuju dovoljno kako bi se postigao napredak. Istodobno, susrećem mnogo mladih ljudi koji su jako posvećeni kako bi od ove zemlje napravili bolju zemlju. Oni odbijaju političke i nacionalističke izjave o podjeli BiH. Oni vjeruju i rade na izgradnji bolje budućnosti. Ti mladi ljudi neće otići iz BiH nego će ostati ovdje i praviti od ove zemlje bolje mjesto za život. Zato vjerujem u budućnost BiH i mislim da politički lideri trebaju više slušati te mlade ljude i odgovarati na njihove potrebe.
Kako gledate na bh. političare? Rade li posao za koji su ih građani izabrali?
Dopustite mi da kažem da, ako im treba 15 mjeseci za formiranje vlasti, onda je jasno da ne rade svoj posao. U većini zemalja bi državna vlast bila formirana u roku od nekoliko tjedana nakon izbora. Političari moraju sagledati sve što rade, slušaju li građane, odgovaraju li na njihove želje, Primjerice, ekonomija. Sve ankete provedene u BiH pokazuju da je građanima ekonomija ono što ih najviše zabrinjava. Ljudi žele posao i mnogi pate što ne mogu naći posao. Treba više raditi na gospodarstvu i postoje mjere koje se i u ovako nepovoljnom trenutku mogu poduzeti kako bi se pomoglo gospodarstvu.
Kako ste doživjeli nedavni napad na američko Veleposlanstvo i kako gledate na to, po meni, često pretjerano isticanje terorističke opasnosti u BiH?
Za vrijeme napada svi u Veleposlanstvu su bili sigurni, jer imamo jako dobre sigurnosne mjere. Blisko smo surađivali s policijskim snagama tijekom tog događaja i poštujemo razinu profesionalnosti koju su pokazali. Također suosjećamo s policajcem koji je ranjen u tom incidentu. On se dobro oporavlja i jedva čeka da se vrati na svoje radno mjesto. Pitanje terorizma je pitanje koje se tiče svih u svijetu. Ne postoji niti jedno mjesto gdje terorizam ne predstavlja prijetnju. Važno je da sigurnosne agencije dobro surađuju. Zadovoljni smo suradnjom sa sigurnosnim agencijama u BiH, ali naravno, kao i bilo gdje drugo u svijetu, kapaciteti za borbu protiv terorizma se mogu unaprijediti i želimo pomoći BiH da to uradi.
Kakav je Vaš stav o predloženom zakonu o unutarnjim poslovima FBiH?
Međunarodna zajednica i njezini predstavnici godinama rade s policijskim snagama u BiH. Smatramo da se policija vremenom razvila i postala sposobna i profesionalna. Želimo da nastave tim putem kako bi što bolje služile građanima. Odnos između policije i politike je vrlo važan i policija mora imati određenu neovisnost, a istodobno moraju odgovarati političkim vlastima. Ovaj zakon je do određene mjere bio kontroverzan i znam da je EU odlučio usporediti taj zakon sa zakonima u drugim zemljama i očekujem da će oni dati neki savjet federalnim vlastima o tom nacrtu zakona. Federalne vlasti ne bi trebale razmatrati taj zakon prije nego ne stigne procjena EU-a. Želimo osigurati da se demokratski principi zadrže u tom zakonu i da nema nepotrebnog političkog utjecaja na policiju u FBiH.
Imate li neku poruku za građane BiH, a posebno za bh. Hrvate?
Slušamo i čujemo sve ono što svi građani, pa i Hrvati u BiH, žele kada je u pitanju budućnost BiH. Želimo da položaj i prava Hrvata budu poboljšana, da vlast bude u duhu Daytonskog sporazuma i da Hrvati imaju priliku da njihovi izabrani predstavnici budu i u državnoj i u federalnoj vlasti sukladno principima Daytonskog sporazuma. Naša nastojanja su usmjerena k reformi Ustava FBiH i mislimo da je to vrlo važan princip za budućnost ove zemlje. Razgovori o trećem entitetu ili nekom neovisnom distriktu za Hrvate pogrešan je pravac i to bi značilo ići unatrag. Međutim, postoje načini da se hrvatskom stanovništvu osigura zaštita njihovih prava na svim razinama. Marljivo ćemo raditi kako bismo to promovirali.
I ovaj Patrick Moon, uspio je odgovoriti na 13 postavljenih pitanja, a da nista nije rekao. Demagog!