Rusija se priprema za nove napade dronovima u Europi, ali ovaj put će ciljati mediteranske zemlje, Francusku, Španjolsku ili Italiju? Španjolske novine El Mundo izvještavaju da su američke obavještajne službe prikupile informacije o planovima Kremlja za eskalaciju i podijelile ih s nekoliko europskih vlada. Prema navodima lista El Mundo, napad bi izveli dronovi lansirani s mora, skriveni u kontejneru trgovačkog broda. "Koristit će dronove lansirane s mora, skrivene u kontejneru broda", kaže anonimni izvor blizak litavskom ministarstvu obrane. Rusija je dosad djelovala ispod takozvanog ratnog praga, izbjegavajući akcije koje bi izazvale koordiniran odgovor NATO-a, no pojačala je kampanju sabotaža i provodi izolirane incidente kojima, čini se, testira granice i reakcije.
Litavske vlasti tvrde da znaju i koji bi se dron koristio. Riječ je o Gerberi, dugačkoj oko dva metra, s rasponom krila od 2,5 metra, težini do 18 kilograma, brzini od oko 160 km/h i dometu do 600 kilometara, ovisno o teretu i vjetru. Trgovački brod može prevoziti više takvih letjelica i katapultirati ih mnogo lakše nego znatno veće Shahede ili Gerane. S 200 do 300 kilometara od obale let bi trajao otprilike od sat i petnaest do dva sata.
Cilj, međutim, ne bi bilo veliko razaranje. S eksplozivom od četiri do pet kilograma Gerbera je korisnija za zatvaranje zračne luke, izazivanje požara, nadlijetanje vojnog objekta ili demonstraciju da Rusija može doseći europsko zaleđe. Britanski analitičar Keir Giles, stručnjak za rusku vojnu strategiju, objašnjava logiku odabira mete: "Rusija promatra gdje će svaka akcija imati najveći učinak zbog nedostatka otpornosti, civilne obrane i političke krhkosti". Riječ je, kaže, o "jednadžbi koja se neprestano mijenja", u kojoj Moskva računa gdje može postići najviše uz rizike i resurse koje je spremna preuzeti.
Zašto bi meta bile baš Španjolska, Francuska ili Italija? Sve tri idu na izbore 2027. i imaju radikalne snage koje mogu iskoristiti strah i umor od rata u Ukrajini, a osobito u Francuskoj i Italiji postoje veze ili stajališta jasno bliska interesima Kremlja. Lijevi kandidat Jean-Luc Mélenchon pojačanu rusku prijetnju u Europi pripisao je ukrajinskim "napadima dugog dometa" na ruski teritorij. Giles upozorava da udaljenost od ruske granice ne jamči sigurnost: "Nisu nužno države prve crte one koje će biti meta. Meta će biti tamo gdje je najslabija točka Europe", dodaje. Među ranjivima navodi "zemlje poput Ujedinjenog Kraljevstva ili Španjolske, koje nisu uložile u integrirane sustave protuzračne i proturaketne obrane primjerene ruskoj prijetnji".
Ideju o pomorskom lansiranju protiv NATO-a prije točno godinu dana iznio je ukrajinski portal Defense Express, a prema njemu bi se Gerberi prevozili na tankerima ruske flote iz sjene i katapultirale iz međunarodnih voda. "Ruska Federacija već je vježbala lansiranje bespilotnih letjelica s brodova", navodi taj portal, podsjećajući da je 2020. tvrtka ZALA, povezana s koncernom Kalašnjikov, izvela lansiranja s broda u pokretu. U listopadu 2024. Rusija je nastavila pokuse, ovaj put s gotovo nepomične morske platforme.
U ruskim vojnim krugovima Mediteran se već predstavlja kao smjer s kojeg se može prijetiti Francuskoj. Utjecajni Telegram kanal Rybar 19. rujna, dan nakon sastanka koji je sazvao Macron, objavio je kartu Mediterana pod naslovom "Ruski lijek protiv francuske arogancije". Tekst je zamišljao isporuku dronova Geran-5 Alžiru, koji bi mogli pogoditi zrakoplovne tvornice, vojne baze, nuklearne elektrane i petrokemijske komplekse na jugu Francuske.
Ruski cilj, prema litavskom izvoru, jest stvoriti dojam kakav je Ukrajina ostavila operacijom u kojoj su dronovi skriveni u kontejnerima na kamionima, bez znanja vozača, ispušteni blizu ruskih aerodroma i uništili niz zrakoplova. Obavještajni izvori u baltičkim zemljama povezuju veću rusku agresivnost sa štetom koju ukrajinski napadi nanose ruskom energetskom sektoru. Prema Bloombergu, osoba bliska Kremlju najavila je namjeru da se Europa kazni jer podržava Kijev.
Nedavni val ruskih sabotaža ima nekoliko ciljeva. Smanjiti potporu Ukrajini, izazvati podjele u NATO-u i uznemiriti europsko stanovništvo. Slične informacije ima i Poljska. Premijer Donald Tusk upozorio je na moguće ruske napade dronovima ili raketama na zemlje koje pomažu Ukrajini i istaknuo da su te zemlje već pokazale da takve operacije mogu zaustaviti te identificirati počinitelje i naručitelje. Litavski ministar vanjskih poslova Kęstutis Budrys poručio je da se Rusija neće skrivati te da se posljedice jednostavno moraju izbjeći. Litva i druge zemlje raspolažu tim informacijama otprilike od tajanstvenog putovanja šefa CIA-e Johna Ratcliffea u Moskvu. Doletio je američkim vojnim zrakoplovom koji je imao međuslijetanje u Rigi. Javno nije poznato je li se u Latviji s kim sastao, ali diplomatski izvori jedne baltičke zemlje potvrđuju da su za putovanje znali unaprijed i da su poslije bili obaviješteni o njegovu sadržaju. Wall Street Journal i Politico potvrdili su da je Ratcliffe u Moskvu otišao upozoriti Rusiju da ne poduzima napade ni provokacije protiv NATO-a.
Prema izvorima upoznatima s upozorenjem, Španjolska, Francuska i Italija dobile su obavijest da Rusija priprema moguću operaciju dronovima protiv jedne od njih. Emmanuel Macron je, podsjeća El Mundo, nakon što je 16. rujna sazvao Vijeće obrane, dva dana poslije okupio je u Elizejskoj palači čelnike svih stranaka i kandidate za predsjedničke izbore 2027. Nekoliko obrambenih analitičara potvrdilo je da zna za izvješće CIA-e koje kruži.
Iako je dron Gerber-2 nedavno pronađen kod poljske obale imao fragmentacijsku bojnu glavu s detonatorom i oko četiri kilograma eksploziva, taj incident nije bio pomorsko lansiranje. Dron je vjerojatno stigao iz Kalinjingrada preko Litve. Metoda nije ekskluzivno ruska, jer i Ukrajina lansira dronove s platformi na moru, pa neki analitičari drže da bi Rusija mogla odgovarati istom mjerom. Službene potvrde ovakvog scenarija nema.
Otvori KEKS Pay
