U prvoj polovici studenog očekuju se tri važna sastanka: prvi, europskih čelnika u Dublinu gdje bi Europa treba donijeti odluku o tome tko će u njezino ime govoriti u Abu Dhabiju - drugom važnom susretu koji je najavljen za 10. listopad, a na kojem bi se trebale sastati ruska i ukrajinska strana.
Sve to uoči trećeg sastanka u Kini, gdje se očekuje da bi se američki predsjednik Donald Trump, kako je i sam rekao, mogao sastati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom i kineskim čelnikom Xi Jinpingom kako bi razgovarali o "denuklearizaciji" i o tome kako okončati rat s Iranom, piše Euro News, prenosi Net.hr.
Peking je 18. i 19. studenog domaćin samita čelnika Azijsko-pacifičke ekonomske suradnje u Shenzhenu, skupine od 21 člana koja uključuje SAD i Rusiju, a Trump je novinarima rekao da očekuje susret s ruskim i kineskim čelnicima.
"Pa, idem u Kinu“, rekao je Trump u nedjelju, "i mislim da će jedan od sastanaka biti s predsjednikom Putinom i predsjednikom Xijem, i to će biti zanimljivo.“
"Razgovarat ćemo o mnogo čemu, uključujući denuklearizaciju, ali razgovarat ćemo o mnogo čemu. Pokušavamo okončati rat u Iranu", dodao je Trump.
Putinov 'diplomatski udar'
Dođe li stvarno do susreta trojice čelnika, to bi bio povijesni trenutak, iako je malo vjerojatno da će predsjednici razgovarati o nečemu suštinskom s obzirom da imaju suprotstavljene interese.
Kremlj je 21. listopada potvrdio trilateralni sastanak, uz poruku da se "priprema". Prethodno je Wall Street Journal izvijestio da Putin želi iskoristiti trojne pregovore za postizanje mirovnog sporazuma u Ukrajini, koji bi bio povoljan za Moskvu.
"Mislim da će se to dogoditi. Pitanje je format i sadržaj“, rekao je Sun Yun, direktor programa za Kinu u Stimson Centru. "Kina želi sliku, ali ne i troškove", dodao je.
Trump je u SAD-u često na meti kritika zbog svoje sklonosti autoritarnim vođama, ali sigurno bi volio da se održi takav sastanak, iako su ga savjetnici očito upozorili da se kloni Ukrajine kao teme razgovora, rekao je Danny Russel, bivši visoki dužnosnik State Departmenta koji je služio u administraciji Baracka Obame.
"Putin ima najveću korist od trilateralnog sastanka čelnika, a Rusi očito stoje iza pritiska za sastanak, što bi bio diplomatski udar", rekao je Russel.
Putin želi okončati izolaciju
Očekuje se da će Trump otputovati u Shenzhen kako bi se treći put ove godine sastao s Xijem, uoči isteka krhkog trgovinskog primirja u siječnju.
Njegova spremnost na sastanak s Putinom također pokazuje želju za okončanjem ruske izolacije, uzrokovane ruskom invazijom na Ukrajinu 2022.
Sastanak bi, međutim, mogao biti tek prilika za fotografiranje, što bi Putinu omogućilo da se prikaže pored američkog i kineskog čelnika, rekao je Craig Singleton, viši direktor programa za Kinu pri Zakladi za obranu demokracija.
"Ali ove prilike za fotografiranje imaju sve manju diplomatsku korist", rekao je Singleton. "Spektakl može biti povijesni, a da ne proizvede ništa posebno značajno."
Međutim, norveški premijer Jonas Gahr Støre, u intervjuu koji je dao za Politico uoči ponovnog početka pregovora u Abu Dhabiju 10. i 11. studenog - malo prije samita u Kini - doveo je u pitanje optimistična Trumpova predviđanja da je "veliki, lijepi" mirovni sporazum o Ukrajini blizu potpisivanja i otvoreno je upozorio da obrana europskog kontinenta ne smije postati adut u pregovorima o okončanju rata u Ukrajini.
Teme susreta u Abu Dhabiju
"Bio bih oprezan", rekao je Støre odgovarajući na pitanje što očekuje od najnovijih razgovora u Abu Dhabiju.
"Abu Dhabi je odskočna daska, a jedan od rezultata trebao bi biti nastavak vrlo brzo nakon toga", rekao je norveški premijer.
Prema Støreu, dnevni red Abu Dhabija potencijalno će uključivati razgovore o prekidu vatre za Crno more kako bi se omogućio siguran prijevoz žitarica, prekid vatre u energetskoj infrastrukturi, zamrzavanje fronta u sukobu i druge "mjere izgradnje povjerenja" poput razmjene zatvorenika. Također bi se radilo na pitanju sigurnosnih jamstava kako bi se osiguralo da Putin ponovno ne napadne, rekao je.
Pregovarački timovima iz Moskve i Kijeva Abu Dhabi bi bio prvi tripartitni sastanak od veljače, a uslijedit će nakon mjeseca u kojem su intenzivirana diplomacija, ali i se nestrpljiviji Trumpovi zahtjevi da se postigne dogovor.
Američka kontroverzna retorika
Støre je prošlog mjeseca, u suradnji s bliskim prijateljem i regionalnim saveznikom, finskim predsjednikom Alexanderom Stubbom, pokušao spasiti posustali mirovni proces organizirajući sastanak s Trumpovim izaslanikom Steveom Witkoffom i ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim u Oslu.
To je Ukrajinu i SAD vratilo "na istu stranicu" i pripremilo teren za raspravu u Abu Dhabiju. Međutim, dan nakon sastanka u Oslu, Witkoff je otišao u Sankt Peterburgu i u lice hvalio Putina kao "humanitarca" - izjava je to koja je užasnula mnoge europske saveznike.
Støre je rekao da je previše diplomatski nastrojen da bi otkrio što misli o tom komentaru, ali je istaknuo: "To ne bi bilo dio mog vokabulara."
S obzirom na Witkoffovu ključnu ulogu u pregovorima i Trumpovu nedavnu izjavu da je Rusija "u redu" u Ukrajini, Størea su pitali vjeruje li tim pojedincima kao čuvarima poštenog mirovnog procesa za Ukrajinu i treba li im Europa vjerovati?
Norvežanin nije izravno odgovorio s 'Da'.
"Vjerujem da SAD traži način da okonča ovaj rat", rekao je.
'Jedini glas koji dopire do Moske dolazi iz Washingtona'
Støre i Stubb su 27. listopada uzeli stvar u svoje ruke i - umjesto da čekaju američke pregovore s Putinom i njihove posljedice za Europu - podigli telefonsku slušalicu te izravno nazvali Kremlj.
Bio je to rijedak kontakt proukrajinskih čelnika s Putinom. Njihov 90-minutni poziv zapanjio je i razočarao neke od susjeda poput Danske i Latvije, koje su vjerovale da bi Europa trebala nastaviti izolirati ruskog agresora.
Støre je odbacio tu ideju i branio odluku o otvaranju komunikacijske linije izravno s Kremljem.
"Priznajmo. Nije izoliran", rekao je. "Jedini glas koji dopire do Moskve dolazi iz Washingtona."
Racionalan i profesionalan
Iako Norveška i Finska imaju dobre odnose s američkim pregovaračima, rat se događa u Europi, naglasio je norveški premijer.
"Živjeti mjesec za mjesecom... misleći da će ovaj rat završiti tako što Europa neće razgovarati s Moskvom, mislim da je iluzija... Vjerujemo da bi do Putina trebali doći europski glasovi s porukom zašto i kako podržavamo Ukrajinu“, rekao je.
Naa pitanje, kako bi nakon razgovora s Putinom ocijenio njegovo stanje uma i racionalnost, Støre je rekao: "Opisao bih to kao profesionalno. Opisao bih to kao racionalno. Bio je to razgovor u kojem smo se složili oko načela - nećemo prekidati, držat ćemo se izjava. Njegovi argumenti su bili savršeno jasno preneseni."
Neki izvještaji sugeriraju da je Putin iskoristio poziv kako bi dvojici nordijskih čelnika održao predavanje o slavenskoj povijesti kao opravdanju za rat, ali Norvežanin je želio ispraviti taj dojam rekavši: "Moram samo reći, znate, bio sam prisutan. Oni nisu."
'Da je Putin želio mir, ne bi bilo rata'
Na pitanje, vjeruje li da Putin želi mir, Støre je rekao: "Pa, da je želio mir, ne bi bilo rata. Da je želio mir tijekom ovih pet godina, kada vidi da njegova zemlja nazaduje, da susjedne zemlje postaju članice NATO-a, da mu se ubijaju ljudi i sve te strašne stvari, rat bi završio. Dakle, to je jedna strana toga."
Međutim, napomenuo je, "činjenica da se javlja na telefon“ da razgovara "mislim da to signalizira da barem postoji spremnost za sastanak."
Premda norveški premijer priznaje da "do sada" nije vidio znakove da je Putin istinski otvoren za dogovor, slanje tima u Abu Dhabi i odgovornost za "neisporuku ičega" također ima "cijenu", ustvrdio je.
'E3' bi trebao govoriti u ime Europe?
Europski čelnici se kasnije ovog tjedna sastaju na neformalnom samitu u Dublinu gdje bi trebali raspraviti o tome tko bi ih trebao predstavljati u pregovorima o Ukrajini.
Talijanska premijerka Giorgia Meloni već je izrazila nezadovoljstvo time što EU do sada nije uspio izraditi plan kako osigurati da se europski glas čuje prilikom donošenja odluka.
Støre je rekao da je pratio raspravu o tome treba li netko "govoriti u ime veće skupine" u Europi - "i mislim da bi trebao", ustvrdio je dodajući da bi to mogla biti jedna osoba ili drugačiji aranžman.
Ključno je da Europa odluči o svojim temeljnim kolektivnim porukama i ciljevima, a zatim imenuje osobu ili ljude koji će te poruke prenijeti Trumpu i Putinu, dodao je Støre koji je napomenuo da se sve više oslanja na "E3" da odigra tu ulogu - riječ je o tri najveće europske ekonomske sile: Njemačkoj, Francuskoj i Ujedinjenom Kraljevstvu.
Tko god na kraju govorio u ime europskih interesa, jedno od hitnih pitanje je kako spriječiti Trumpa i Putina da stvore novi sigurnosni plan koji bi izazvao strahove u Europi zbog bojazni od smanjenja prisutnosti američkih trupa ili slabije uloge NATO-a, što je Putinov dugogodišnji cilj.
Pitanje europske sigurnosti
Trump i njegov tim prošlog su tjedna sugerirali da SAD radi na velikoj reformi europske sigurnosti, za koju je Trump rekao da bi mogla uključivati "cijelu Europu".
Trumpov zet Jared Kushner rekao je da je cilj "razviti praktične aranžmane koji će odgovoriti na sigurnosne probleme svih strana".
Ali ugradnja buduće američke uloge u europskoj sigurnosti u pregovore o okončanju ruske invazije na Ukrajinu nije prihvatljivo Norveškoj. Ili, kako kaže Støre, drugim nordijsko-baltičkim zemljama.
"Sva pitanja vezana uz europsku sigurnosnu arhitekturu morat će se rješavati nakon završetka rata", rekao je Støre. "Rusija i dalje iznosi ideje koje je imala krajem 2021. o tome gdje bi mogao biti NATO, a gdje ne bi mogao biti. To nije na Rusiji da odluči. To nema nikakve veze s ovom točkom u pregovorima", ustvrdio je.
Neki europski dužnosnici u privatnim razgovorima se mire s činjenicom da je Trumpovo kontinuirano kritiziranje saveznika u NATO-u već oslabilo učinkovitost saveza kao sredstva odvraćanja od ruske agresije.
Støre ipak inzistira da je NATO i dalje u dobroj formi. "Možemo razgovarati o tome pomaže li ova ili ona izjava. Mislim da je ponekad teško reći da, pomažu", zaključio je norveški premijer.
Otvori KEKS Pay
