Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Svijet

Više nije zabavno, postalo je zabrinjavajuće: Sukob koji je otišao predaleko

Plenković kaže da Milanovića ne smatra glavnim uzročnikom radikalizacije, ali da je njegove teze kasnije preuzela desnica
23. listopada 2020. u 20:51 0 komentara 458 prikaza
Foto: PIXSELL

Predsjednici države i Vlade Republike Hrvatske Zoran Milanović i Andrej Plenković nastavili su rat konferencijama za medije, uz razmjenu optužbi za nepoštivanje zakona, izbjegavanje međusobne suradnje i potpirivanje radikalizma u prošlosti, ali i nekih vezanih uz osobnu prošlost i karijeru jednog i drugog.

1. Sazivanje sjednice Vijeća za nacionalnu sigurnost 

Prvi je presicu sazvao Milanović, reagirajući na pismo kojim ga je premijer dan ranije obavijestio da će traženu sjednicu Vijeća za nacionalnu sigurnost sazvati kad je na zahtjev Vlade pripremi Koordinacija za sustav domovinske sigurnosti. Milanović tvrdi kako Vlada po zakonu uopće nije ovlaštena davati naloge toj Koordinaciji, kao i da Koordinacija nema ovlasti predlagati mjere VNS-u. Upozorava da je koordinacija vrlo široko tijelo, u kojemu sjede i ljudi koji po zakonu, za razliku od članova VNS-a, nemaju pravo uvida u informacije kojima raspolažu sigurnosne agencije.

– Dakle, mislim da je potpuno jasno zašto je ovo namjerno izokrenuto, da bi se kupilo vrijeme i poslala poruka: “Ja mogu sve”. Premijer koji je osobno ovo proglasio terorizmom Hrvatskoj je pokazao jezik ili srednji prst – tvrdi Milanović. Plenković, pak, uzvraća da Vlada može naložiti Koordinaciji za sustav domovinske sigurnosti da se sastane, i to po Zakonu o Vladi. – Danas je već održan jedan Savjet za koordinaciju sigurnosno obavještajnih agencija koji se bavio i ovom temom koja se odnosila na strašni zločin koji je počinjen ovdje pred zgradom Banskih dvora – kazao je premijer i najavio da će se Koordinacija domovinske sigurnosti sastati idući tjedan, analizirati stanje i predložiti mjere.

Milanoviću zamjera objavljivanje pisma kojim ga je izvijestio da će VNS sazvati tek kada Koordinacija pripremi materijal za sjednicu. – Mi se ne dopisujemo s njim putem medija, nego njegov ured. To je isto bitno za stil i način rada – rekao je Plenković.

2. Zbog čega je Plenković pozvao na sastanak državne odvjetnike 

Milanović je nastavio i s “raskrinkavanjem” Plenkovićeva odnosa s DORH-om. Ponovo je problematizirao Plenkovićevo pozivanje na sastanak s čelnicima represivnog aparata u subotu u Banske dvore pozvao i zagrebačkog županijskog državnog odvjetnika. Milanović i dalje ne vjeruje u Plenkovićeve tvrdnje da je sastanak sazvao kako bi ih pitao smiju li se objaviti snimke napada s kamera na Markovu trgu.

Tumači kako za istragu u ovom slučaju nije zadužen DORH jer se počinitelj nakon napada ubio, nego sigurnosne službe. Uvjeren je da je državne odvjetnike Plenković zvao kako bi s njima dogovarao konferenciju za novinare, a snimka se, smatra, prije nije objavila kako ne bi pokazala koliko su nezaštićeni policajci na Markovu trgu. Premijerov sastanak s državnim odvjetnikom Milanović je stavio u kontekst afere Janaf, u kojoj je premijer tvrdio da nije mogao znati da se protiv šefa te kompanije vodi istraga prije nego ga je imenovao na funkciju. Na presici je i općenito kritizirao rad DORH-a.

Državne odvjetnike prozvao je za “alibi optužnice” koje padaju pred sudovima, poput one u predmetu “mali Agrokor”, i zauzeo se za zakonske izmjene koje će utvrditi da su postupci od javnog interesa prioritet i skratiti rokove za njihovo provođenje.

– To je ponašanje izvan svih okvira – uzvraća Plenković, uvjeren da bi takve tvrdnje, da su došle iz HDZ-a, bile prozvane pritiskom na pravosuđe. Na Milanovićevu tvrdnju da DORH nije nadležan odlučivati o objavi snimki s nadzornih kamera na Markovu trgu uzvraća pitanjem: Kako on može znati zna da ovaj počinitelj nije imao nekog pomagača pa bi ta snimka u eventualnom kasnijem kaznenom postupku bila kompromitirana? 

3. Tko je “posijao sjeme” radikalizacije? 

Milanović je Plenkoviću uzvratio i na optužbe da je svojedobno posijao sjeme radikalizacije društva. Kako se konačno otkrilo kako je premijeru izjava iz 2016. o “mami lekarki“ bila okidač da predsjednika okrivi za sijanje sjemena mržnje i de facto za napad pred Vladom, Milanović se osvrnuo i na te tvrdnje. Nazvao je to groznom optužbom, za koju, kazao je, “moraš imati neke argumente da bi ti se moglo vjerovati“.

– Pučka legenda kaže da upravo zbog toga moja koalicija nije uspjela pobijediti. Četiri godine kasnije saznajemo da je to bio dio jednog promišljenog plana, da netko s dugom cijevi zapuca na policajce pred Vladom. Da bi se te stvari dovele u vezu, treba se toliko napregnuti da to zaslužuje neku novu Nobelovu nagradu za logiku – poručio je Milanović, podsjećajući da njegova obitelj “zbog bukača pod prozorom” nije mogla iz stana.

Tvrdi i da je Plenković na temelju lažne dijagnoze anemije izbjegao služenje vojnog roka što nisu, kazao je, mogli izbjeći ni sinovi komunističkih glavešina.

– Dakle on je bio štićenik, lojalan sluga tog režima, on se sa svima nama rugao Tuđmanu, to zna 10 ljudi – rekao je. Plenković odgovara kako Milanovića ne smatra glavnim uzročnikom radikalizacije, ali kako je njegove teze kasnije preuzela desnica. Potvrdio je da je bio u društvu „šatoraša“, ali i da tamo nije bilo tada nikakvog govora mržnje. Tvrdi i da anemija nije lažna dijagnoza, kako je ima puno članova njegove obitelji i kako su svi s tom dijagnozom oslobođeni vojnog roka. U tome mu, kaže, nije pomogla “majka vojna lekarka“.

4. Osobni odnosi 

Plenković demantira da je s Milanovićem ikad bio ideološki blizak, što sugerira predsjednik. Priznaje tek da ga je jednom posjetio u Bruxellesu, ali i tvrdi kako se Milanović u SDP uključio tek pred promjenu te kako se na njemu do tada nije vidjelo da bi se mogao učlaniti u SDP.  Demantira i da je loše govorio o Tuđmanu, o čemu se, kaže, konzultirao i s bivšim kolegom. – On je rekao da se ne sjeća toga- kaže premijer.

5. Suradnja institucija 

Koliko ovaj sukob na relaciji predsjednik–premijer otišao daleko možda je najbolje vidljivo iz Milanovićeve tvrdnje da se ministar obrane Banožić već tjednima ne odaziva na sastanke na koje ga predsjednik, kao vrhovni zapovjednik, jednom tjedno poziva u svoj ured kao uostalom i načelnika Glavnog stožera oružanih snaga.

– To je kad ne razlikuješ državu od kartela i prčije koja ti je pružila sve u životu. Država to sam ja. Jadna država koja ovisi o jednom čovjeku – konstatirao je predsjednik koji za Plenkovića smatra i kako mu je samo bitna karijera i očekuje da će pred euroizbore 2024. otići s premijerske funkcije i ponuditi se za Europsku komisiju.

– On je proricatelj budućnosti, on točno zna koji je moj idući korak, on misli da sam ja dva puta dobio izbore u HDZ-u i parlamentarne, da bih ovo samo radio zbog vlastitog probitka – uzvraća Plenković i dodaje kako je on dao veliki doprinos u europskom putu Hrvatske, dok Milanović „prstom nije mrdnuo“.

Milanoviću spočitava što unatoč pozivima Vlade ne želi sudjelovati u nabavci aviona, ali nema problem javno govoriti da preferira nabavku američkih zrakoplova.  O sukobima na relaciji Banski dvori- Pantovčak svjedoče i detalji u vezi s nedavnim posjetom Milorada Dodika Zagrebu.

Naime, Milanović je otkrio kako je Plenkovića o njegovu dolasku obavijestio nekoliko tjedana ranije, da bi mu Dodik na dan dolaska kazao kako ga je i Plenković zvao da svrati u Banske dvore.

S druge strane Plenković je, kazao je Milanović, naknadno primio u posjet Bakira Izetbegovića koji je odbijao pričati s Milanovićem, a da će mu ipak doći u posjet iz Vlade su Ured predsjednika obavijestili nekoliko minuta prije sastanka.

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.