Sa samo 16 godina i kovčegom punim snova, Friedrich Trump napustio je Njemačku u potrazi za boljim životom. Djed američkog predsjednika Donalda Trumpa bio je imigrant čiji je životni put od skromnih početaka do poslovnog uspjeha postavio temelje za obiteljsko bogatstvo. Njegova priča o bijegu od siromaštva i vojne obveze te kasnijem uspjehu u Americi posebno je zanimljiva s obzirom na stroge imigracijske politike njegova unuka. Dok je Friedrich bio primjer klasičnog imigranta koji je htio ostvariti "američki san", njegov unuk Donald zagovara znatno restriktivniji pristup imigraciji.
Friedrich Trumpf rođen je 14. ožujka 1869. godine u skromnoj obitelji u Kallstadtu, vinarskom selu u Njemačkoj. Nakon očeve smrti, obitelj je zapala u dugove. U listopadu 1885., sa samo 16 godina, bez znanja engleskog jezika i s nešto odjeće u malom kovčegu, Friedrich je napustio rodnu grudu i majci ostavio poruku da odlazi u "novi svijet". Njegova odluka bila je potaknuta ne samo željom za boljim životom, već navodno i namjerom da izbjegne trogodišnju obveznu vojnu službu u njemačkoj vojsci.
Stigao je u New York te se pridružio sestri koja je emigrirala godinu ranije. Počeo je raditi kao brijač, a živio je u Lower East Sideu - četvrti poznatoj po velikoj njemačkoj imigrantskoj zajednici. Nakon otprilike pet godina, poduzetnički duh odveo ga je na zapad. Preselio se u Seattle koji je tada doživljavao ekonomski procvat. Tamo je, prema dostupnim podacima, kupio lokal "Poodle Dog" i preimenovao ga u "Dairy Restaurant". Objekt je bio smješten u četvrti poznatoj po noćnom životu, a nudio je hranu, piće te "sobe za dame". Ta je fraza u oglasima dovela do različitih interpretacija o prirodi usluga, no nema dokaza da je objekt funkcionirao izvan okvira standardnog ugostiteljskog i smještajnog objekta. Bez obzira na spekulacije, Friedrichov restoran postao je dio dinamične scene Seattlea.
Kada je 1896. godine započela Zlatna groznica, Friedrich je uvidio novu priliku. Umjesto da sam kopa za neizvjesnim bogatstvom, odlučio je "rudariti rudare", pružajući im prijeko potrebne usluge. S 28 godina, napustio je Seattle i krenuo na sjever. Njegova prva postaja bila je Bennett u Britanskoj Kolumbiji gdje je s partnerom Ernestom Levinom nudio hranu, smještaj i druge potrepštine po visokim cijenama gladnoj i umornoj klijenteli. Kasnije su se preselili u Whitehorse, u Yukonu, gdje su otvorili "Arctic Hotel and Restaurant", koji je također usluživao rudare. Dok su mnogi tragači za zlatom završili praznih džepova, on je uspio akumulirati značajno bogatstvo.
Oko 1901. godine, Friedrich se vratio u rodni Kallstadt s namjerom da tamo i ostane te se oženi svojom zaručnicom, Elisabeth Christ. Međutim, njegov je plan propao. Tamošnje vlasti odbile su mu dozvolu za trajni boravak i oduzele mu državljanstvo, navodeći kao razlog izbjegavanje vojne službe prilikom odlaska u Ameriku te činjenicu da nije pravilno obavijestio vlasti o svojoj emigraciji. Unatoč njegovim molbama, 1905. godine naređeno mu je da napusti zemlju. Friedrich, sada oženjen, nije imao drugog izbora nego se vratiti u SAD. Njegova je supruga tada bila trudna s njihovim sinom Fredom, ocem Donalda Trumpa.
Po povratku u Ameriku, obitelj Trump nastanila se u Bronxu, a Friedrich je nastavio s poduzetničkim pothvatima. Otvorio je brijačnicu, bio upravitelj hotela te počeo ulagati u nekretnine u Queensu. Ti su poslovi postavili temelje za buduće obiteljsko carstvo.
Friedrich Trump preminuo je u dobi od 49 godina, tijekom pandemije španjolske gripe 1918. godine, ostavivši za sobom suprugu, troje djece i skromno bogatstvo. Njegova supruga Elizabeth i sin Fred nastavili su s poslovanjem pod imenom "Elizabeth Trump & Son", uspješno šireći nekretninski portfelj, posebice izgradnjom stambenih objekata za srednji sloj u Brooklynu i Queensu tijekom 1940-ih i 1950-ih.
Zanimljiv aspekt obiteljske povijesti Trumpovih jest pokušaj skrivanja njemačkog porijekla. Fred Trump, otac trenutnog američkog predsjednika, tvrdio je tijekom i nakon Drugog svjetskog rata da je obitelj švedskog podrijetla, vjerojatno kako ne bi naštetio poslovima s obzirom na antinjemačko raspoloženje. Donald Trump u svojoj je knjizi "The Art of the Deal" ponovio tu priču, navodeći da je njegov djed došao iz Švedske. Kasnije je, međutim, priznao i prigrlio svoje njemačke korijene.
Njemački kancelar Friedrich Merz poklonio je Donaldu Trumpu, tijekom njihovog prvog susreta u Bijeloj kući 5. lipnja, uokvireni primjerak rodnog lista njegova djeda. Poklon u zlatnom okviru odao je počast Friedrichu Trumpu, a Trump je istaknuo kako će ga postaviti na "počasno mjesto".
Otvori KEKS Pay
