Američki predsjednik Donald Trump ponovno je u Davosu zaoštrio retoriku prema NATO saveznicima, dovodeći u pitanje njihovu spremnost da pomognu SAD-u u slučaju napada. U intervjuu za Fox News tvrdio je da europske zemlje tijekom rata u Afganistanu nisu bile na prvim crtama bojišnice. "Uvijek sam govorio, hoće li biti tamo ako nam ikada zatrebaju? To je zaista ultimativni test, a ja nisam siguran u to", rekao je Trump. Dodao je da su europske zemlje "ostale malo podalje, malo izvan prvih crta bojišnice", uz poruku da "to mora biti dvosmjerna ulica", piše Daily Mail.
Sličnu poruku ponovio je i na Svjetskom ekonomskom forumu, rekavši: "Znam da bismo mi bili tamo za njih. Ne znam da bi oni bili tamo za nas". Trumpove tvrdnje izazvale su reakciju glavnog tajnika NATO-a Marka Ruttea, koji je američkom predsjedniku uzvratio podsjećanjem na žrtve europskih saveznika u Afganistanu. "Čuo sam vas da ste jučer i danas rekli jednu stvar. Niste bili apsolutno sigurni hoće li Europljani priskočiti u pomoć SAD-u ako budete napadnuti. Dopustite mi da vam kažem, hoće i to su učinili u Afganistanu", rekao je Rutte, dodajući: "Dakle, možete biti apsolutno sigurni, ako Sjedinjene Države ikada budu napadnute, vaši će saveznici biti uz vas. Postoji apsolutno jamstvo. Zaista vam to želim reći jer me boli ako mislite da nije tako". Rutteov odgovor uslijedio je nakon što je Trump Dansku, koja je imala najveći broj poginulih po glavi stanovnika među koalicijskim snagama u Afganistanu, nazvao 'nezahvalnom' za američku zaštitu tijekom Drugog svjetskog rata. "Na svaka dva Amerikanca koji su platili najveću cijenu, bio je jedan vojnik iz druge zemlje NATO-a koji se nije vratio svojoj obitelji - iz Nizozemske, iz Danske, a posebno iz drugih zemalja", rekao je šef NATO-a.
U ratu u Afganistanu poginulo je ukupno 3486 pripadnika koalicijskih snaga, od čega više od 2300 Amerikanaca, dok su europske zemlje, uključujući Veliku Britaniju, Francusku, Njemačku, Italiju i Dansku, također pretrpjele velike gubitke. Samo je Velika Britanija izgubila 457 vojnika, a Danska je imala najveći broj poginulih po glavi stanovnika među saveznicima, osim SAD-a. Unatoč kritici NATO-a, Trump je nakon sastanka s Rutteom najavio zaokret oko Grenlanda, objavivši da su se dogovorili o "okviru budućeg sporazuma" o sigurnosti Arktika. Time je odustao od ranijih prijetnji uvođenjem carina europskim zemljama i od ideje preuzimanja poluautonomnog danskog teritorija. Danska premijerka Mette Frederiksen poručila je da je sigurnost Arktika pitanje cijelog NATO-a, ali je naglasila da se o suverenitetu ne može pregovarati.
"Dobro je i prirodno" da SAD i NATO razgovaraju o sigurnosti Arktika, rekla je, no dodala: "Ne možemo pregovarati o našem suverenitetu". Trump je u Davosu kritizirao i europske migracijske politike, ustvrdivši da "Europa ne ide u pravom smjeru", te ponovio tvrdnju da NATO "ne bi postojao" bez njegova pritiska na saveznike da povećaju vojnu potrošnju. Napetosti su se prelile i na odnose s Francuskom, nakon što je Elizejska palača Trumpove tvrdnje o Macronu odbacila kao "lažne vijesti", objavivši ironičan odgovor na društvenim mrežama. Unatoč oštrim izjavama, tržišta su pozitivno reagirala na Trumpovo odustajanje od carinskih prijetnji. Europske burze su se oporavile, a STOXX 600 zabilježio je rast, dok su investitori pozdravili smirivanje napetosti oko Grenlanda i Arktika.
Otvori KEKS Pay
