Naslovnica Svijet

Skupoća na Jadranu: kapučino 46, hamburger 165 kn!

14. travnja 2019. u 10:20 0 komentara 311 prikaza
Foto: Igor Soban/PIXSELL
Pogledajte galeriju 1/3

Vječnoj temi o skupoći na Jadranu prilog je dao i britanski The Sun usporedbom cijena u Španjolskoj, Bugarskoj, Turskoj, Cipru i u Hrvatskoj. Hrvatska se ističe po dva kriterija. Sedmodnevni odmor u Zadru ispada skuplji nego u Paphosu na Cipru, Marmarisu u Turskoj, na Mallorci i Costi del Sol u Španjolskoj te, očekivano, nego u bugarskom ljetovalištu Sunny Beach.

Turska je opet tražena roba

Usporedba je, međutim, pokazala kako si je Hrvatska jedina uz Tursku priuštila i dizanje cijena. No odmor u Turskoj ove je godine tražena roba i za 4,6-postotni rast troškova u Marmarisu nema se što reći. Hrvatska pak dijeli sudbinu većine mediteranskih zemalja koje se bore s padom potražnje u odnosu na lani i zbog toga spuštaju cijene i dvadesetak posto pa zadarsko poskupljenje od 12,7 posto itekako bode oči.

Daleko od toga da se u Hrvatskoj ne može ljetovati sedam dana i s puno manje od The Sunove tri tisuće funti. Ali mimo toga jadranske su cijene posebna priča i nema nikog tko je bio na hrvatskoj obali, a da se nije vratio s osjećajem kako je barem jednom negdje nešto platio previše. Kapučino 46 kuna, kilogram grožđa 80, hamburger 165, sendvič sto kuna..., samo su neke od podivljalih ljetnih cijena na Jadranu. Napuhane cijene dio su jadranskog folklora, ali za šefa Hrvatske udruge turizma Veljka Ostojića istina o cijenama ipak ima više lica.

– Svaka usporedba s konkurencijom dobra je da nam pokaže kontekst tržišta na kojem svi zajedno radimo. Iako se mi s konkurencijom ne bismo trebali boriti cijenama, već kvalitetom, koja onda dopušta nešto više cijene, ne smijemo si dopustiti da percepcija Hrvatske bude da smo preskupi. Ono čega moramo svi biti svjesni jest da imamo najveći PDV na Mediteranu i da u tim uvjetima imamo jako ograničen manevarski prostor kod određivanja cijena – kaže direktor Hrvatske udruge turizma Veljko Ostojić.

Inače, u uređenim hotelskim sustavima ponajmanje je cjenovnih ispada i općenito cijena iza kojih ne stoji kvaliteta. Sve više se i privatni iznajmljivači trse ponuditi korektan omjer vrijednosti za novac pa grijeh prenapuhanih cijena uglavnom pada na izvanpansionsku ponudu. Na visoke cijene u vrhunskim restoranima nitko se ne tuži, no, recimo, cijene u restoranima srednje i niže klase jako često nisu u suglasju s kvalitetom. Kako bilo, za direktora Udruge hrvatskih putničkih agencija Tomislava Faina, koji dolazi baš iz prozvanog Zadra, The Sunova usporedba istinu je razotkrila tek djelomično.

– U nekim stvarima Hrvatska jest skuplja, možda i u hotelskom smještaju, ali nudimo razne opcije. Četveročlana obitelj u srcu sezone u Zadru može odsjesti u pristojnom apartmanu i za četiristo eura. Pa je li to puno? – pita Fain koji se ne boji da će cijene odvratiti goste od Hrvatske. – Ovih je dana dogovoreno da će jedan od najvećih britanskih turoperatora Jet2com dogodine uvesti četiri nove aviolinije tjedno za Zadar. Da smo im skupi i da ne vide potencijal, sigurno to ne bi radili. Hrvatska je drugačija destinacija, još nemamo takve gužve kao Španjolci, manja mjesta imaju svoju privatnost, autentični smo, sigurnost je neupitna i samo je važno da cijena bude odraz kvalitete i da se gost ne osjeća prevarenim.

Ne spominje se CRO kartica

Slaže se i predstavnik Udruženja ugostitelja pri HGK Marijan Martinjaš koji veli da usporedba nije relevantna iz više razloga.

– Da su pogledali cijene na kontinentu, grohotom bi se nasmijali. Kod nas je duplo jeftinije nego na moru. Lignje na pariški, recimo, koštaju 39 kuna, a na Jadranu od 75 kuna naviše. Zadar je nemoguće uspoređivati sa spomenutim mjestima u Španjolskoj, Bugarskoj, Turskoj i na Cipru i zato što ni jedno nema takvu baštinu, povijest, niti je atraktivno poput Zadra, pa i većine mjesta na našoj obali – smatra Martinjaš i kaže da su cijene na Jadranu uglavnom s razlogom i visoke i bitno više nego u unutrašnjosti zemlje.

– Za početak, imamo totalno nekonkurentan PDV od 25 posto koji nas sve guši. Pored toga, poduzetnik na moru radi uglavnom sezonski, uz velike namete mora dobro platiti i radnu snagu, nešto i zaraditi za ostatak godine i s nižim bi cijenama mnogi sigurno propali. Gosti s kontinenta, kad upadnu u jadranski žrvanj cijena, znaju samo da im je sve skupo, a CRO kartica se, nažalost, više ne spominje.•

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.