Jedna od najvažnijih ruskih državnih financijskih institucija, razvojna banka VEB.RF, planira smanjiti broj zaposlenih za 15 posto zbog sve većih ekonomskih pritisaka s kojima se suočava rusko gospodarstvo. VEB.RF nije obična banka. Ona upravlja mirovnom štednjom čak 38 milijuna ruskih građana i predstavlja ključni instrument za provedbu državnih nacionalnih projekata. Unatoč tome, čelništvo banke donijelo je odluku o značajnom rezanju troškova kako bi ispunilo stroge fiskalne ciljeve za 2027. godinu, penosi The Moscow Times.
Odluku je javno potvrdio predsjednik uprave VEB.RF Igor Shuvalov tijekom sjednice odbora za ekonomsku politiku Vijeća Federacije. "Već prije deset dana donijeli smo naredbu i započeli s procesom. U ovom trenutku smanjujemo 15 posto radnih mjesta i rezamo proračun naše organizacije kako bismo dostigli postavljene parametre za 2027. godinu“, izjavio je Shuvalov.
Reorganizacija se neće zaustaviti samo na matičnoj banci. Rezovi će se proširiti i na brojne podružnice te povezane tvrtke, a mjere štednje nastavit će se tijekom cijele sljedeće godine. Iako je VEB.RF u prošloj godini ostvario dobit od 89,4 milijarde rubalja, taj rezultat uvelike se temelji na snažnoj državnoj podršci. Tijekom 2025. godine ruska vlada ubrizgala je u banku čak 407 milijardi rubalja iz Fonda nacionalnog blaga kako bi održala njezinu likvidnost.
Ova odluka o masovnim otpuštanjima nije izolirani slučaj, već dio šireg trenda koji zahvaća rusko gospodarstvo. Prema procjenama konzultantske tvrtke Get Experts, čak četvrtina svih ruskih kompanija provela je smanjenje broja zaposlenih tijekom prošle godine. Među najpogođenijima su veliki industrijski igrači poput Kamaza, koji je otpustio oko dvije tisuće radnika, te Sberbank, koja je smanjila osoblje za čak 20 posto. Slične rezove provele su i brojne druge velike banke te metalurški sektor, koji se suočava s padom potražnje.
Rusko gospodarstvo, koje je godinama održavala vojna potrošnja, sada pokazuje jasne znakove slabosti. Gospodarski rast pao je na samo jedan posto u 2025. godini, dok je u prvom kvartalu 2026. zabilježena kontrakcija od 0,2 posto. Stručnjaci kao glavne razloge navode visoke kamatne stope, zapadne sankcije, jaki rubalj koji šteti izvozu te učestale ukrajinske napade dronovima na rafinerije i energetsku infrastrukturu. Zbog tih udara dolazi do ozbiljnih poremećaja u opskrbi gorivom, a mnogi analitičari izražavaju skepticizam da će vlada uspjeti potaknuti značajniji oporavak, jer su tradicionalni pokretači rasta praktički nestali.
Otvori KEKS Pay
