Hrvatska će se kao predsjedateljica EU-om u prvoj polovici iduće godine zauzimati da zemlje jugoistočne Europe nastave svoj put prema članstvu u Europskoj uniji jer smatra da je ono bitno za njihovu transformaciju i mir i stabilnost u regiji, kazao je u srijedu u Hrvatskom saboru premijer Andrej Plenković.
Plenković je Saboru predstavio izvješće o sastanku Europskog vijeća 17. i 18. listopada u Bruxellesu na kojem su europski čelnici razgovarali o novom institucionalnom okviru Europske unije, procesu proširenja, Brexitu, novom sedmogodišnjem proračunu EU-a, klimatskim promjenama i o Turskoj.
Europsko vijeće na sastanku nije donijelo odluku o otvaranju pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom iako im je Europska komisija dala zeleno svjetlo jer su se tome usprotivile Francuska, Nizozemska i Danska.
Predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk i predsjednik Europske komisije u odlasku Jean-Claude Juncker ocijenili su to kao "povijesnu pogrešku" i da je Europa pokazala da "nema stratešku viziju", podsjetio je Plenković, koji također smatra da je time propuštena velika prilika.
No, Europsko vijeće vratit će se toj temi prije summita u Zagrebu u svibnju iduće godine između čelnika EU-a i zemalja jugoistočne Europe, istaknuo je.
„Zašto je za Hrvatsku bitno da se na proljetnom Europskom vijeću donesu određene odluke? Zato što smo mi svjesni koliko je proces proširenja bitan za transformaciju onih država koje još nisu u Uniji, koliko je bitan za mir, koliko je bitan za stabilnost, a osobito na jugoistoku Europe, i koliko je proces pristupanja uvijek dobra poluga za poduzimanje reformskih procesa, i u pogledu demokratskih vrijednosti, jačanja pravnog sustava ili pak reformi koje idu za tim da sve ove države u našem jugoistočnom susjedstvu postanu funkcionirajuća tržišna gospodarstva, što u ovom trenutku, prema ocjenama međunarodnih institucija, još uvijek nisu”, kazao je.
„Također smatramo da bi to bilo dobro radi dobrosusjedskih odnosa, rješavanja otvorenih pitanja, poštivanja ljudskih i manjinskih prava”, dodao je.
„Želimo pomoći našim iskustvom da nama susjedne zemlje idu naprijed, da idu naprijed na temelju tehnologije i metodologije pregovora koju Hrvatska jako dobro poznaje”, istaknuo je.
Plenković je objasnio da je Europska unija rezervirana prema proširenju iz više razloga.
Prvi i glavni razlog, po njegovim riječima, osjećaj je nekih država članica da je funkcioniranje EU-a s većim brojem članica nego do sada zahtjevnije. Drugi je posljedica financijsko-gospodarske krize potkraj zadnjeg desetljeća, a treći su političke posljedice migracijske krize 2015.
Osvrnuvši se na francuski prijedlog da se promijeni metodologiju pristupnih pregovora, Plenković je ponovio da su 'osigurači' koje se spominje već ugrađeni u pregovarački proces sa Srbijom i Crnom Gorom, odnosno da već danas postoji mogućnost suspenzije pregovora i da oni mogu biti reverzibilni.
Podsjetio je da je Hrvatska o pristupanju EU-u pregovarala pet godina i devet mjeseci, dok Crna Gora pregovara već sedam i pol godina, od 2012., a Srbija gotovo šest godina, od 2014., a još nije niti na pola procesa.
Glede očekivanja od summita u svibnju, koji će se održati 20 godina nakon Zagrebačkog summita 2000., Plenković je kazao da se radi na tome da se s tog skupa pošalju političke poruke koje će odrediti realne planove za idućih deset godina.
„Mi vodimo konzultacije i s ključnim partnerima u Uniji i s naravno novim čelnicima institucija, ali i sa susjednim državama kako da realno kalibriramo očekivanja onih koji žele naprijed, a poznavajući detalje, raspoloženje i realne mogućnosti onih koji su danas u Uniji”, kazao je.
„To je formula u kojoj Hrvatska kao domaćin i kao zemlja koja će predsjedati EU-om, u suradnji s novim predsjednikom Europskog vijeća Charlesom Michelom, mora pronaći pravi balans da imamo političke poruke koje će, po našem dubokom uvjerenju, trasirati realni hodogram za desetljeće koje je pred nama”, naglasio je.
Plenković je ponovio da će četiri krovna područja hrvatskog predsjedanja EU-om u idućoj godini biti Europa koja se razvija, koja povezuje, štiti i Europa koja je utjecajna na globalnoj razini.
Uz to, glavne teme, osim proširenja, bit će Brexit te pregovori o novom sedmogodišnjem proračunu EU-a za razdoblje od 2021. do 2027.
Hrvatska će također nastaviti raditi na svoja dva strateška prioriteta, a to su ulazak u Schengen, za što je po ocjeni Europske komisije ispunila tehničke uvjete, te pripreme za uvođenje eura, na što se obvezala Ugovorom o pristupanju EU-u, a prvi korak za to je ulazak u Europski tečajni mehanizam (ERM II).
U pogledu pregovora o novom sedmogodišnjem proračunu EU-a, Plenković je kazao da se u prosincu očekuje novi prijedlog finskog predsjedništva EU-a kako bi se pokušao pronaći balans i kako bi se pomirile potrebe financiranja "tradicionalnih" politika kao što su poljoprivreda i kohezija i novih izazova kao što su sigurnost, migracije, klimatske promjene i digitalno gospodarstvo.
Države članice podijelile su se na one koje se zalažu za manji proračun i na one koje traže veći, a Hrvatska je na tragu Europske komisije koja je predložila proračun u iznosu od 1,114 posto BDP-a EU-a, kazao je.
