Pakistan se aktivno pozicionira kao vodeći posrednik u nastojanjima da se okonča rat između Sjedinjenih Država, Izraela i Irana, koristeći bliske veze svog vojnog vrha s Teheranom i topli odnos s američkim predsjednikom Donaldom Trumpom. Prema izvorima upućenim u razgovore, Islamabad je ovog tjedna predložio sebe kao lokaciju za razgovore na visokoj razini između dužnosnika Trumpove administracije i Irana, piše Financial Times.
Načelnik Glavnog stožera pakistanske vojske, general Asim Munir, razgovarao je telefonom s Trumpom u nedjelju, dok je premijer Muhammad Shehbaz Sharif u ponedjeljak razgovarao s iranskim predsjednikom Masoudom Pezeshkianom. Ti kontakti dogodili su se otprilike istovremeno kada je Trump na Truth Socialu objavio odgodu prijetnje "uništenjem" iranskih elektrana za pet dana, pozivajući se na "vrlo dobre i produktivne" razgovore s Teheranom. Nije potvrđeno jesu li pakistanski posrednički napori izravno utjecali na Trumpovu odluku, koja je dovela do naglog pada cijena nafte na svjetskim tržištima. Bijela kuća odbila je komentirati detalje, ističući da su "osjetljivi diplomatski razgovori" u tijeku i da se neće voditi preko medija.
Pakistan nije sam u nastojanjima. Turska, koja je ranije bila uključena u posredovanje, razgovarala je s iranskim dužnosnicima i Trumpovim izaslanikom Steveom Witkoffom. Pakistanski ministar vanjskih poslova Muhammad Ishaq Dar u ponedjeljak je razgovarao sa svojim turskim kolegom Hakanom Fidanom, a egipatski ministar vanjskih poslova Badr Abdelatty kontaktirao je iranske, pakistanske i katarske kolege, kao i Witkoffa.
Iransko Ministarstvo vanjskih poslova demantiralo je izravne pregovore sa SAD-om od početka rata, ali je priznalo da su "neke prijateljske države" prenosile američke poruke o pregovorima. Glasnogovornik Esmaeil Baqaei rekao je za IRNA da su na te inicijative dani "odgovarajući odgovori" u skladu s iranskim stavovima, bez promjena u pogledu Hormuškog tjesnaca ili uvjeta za mir.
Visoki pakistanski dužnosnici, prema izvorima, preusmjeravaju komunikaciju između Teherana i Witkoffa te Jareda Kushnera, Trumpova zeta i izaslanika. Sharif je više puta razgovarao s Pezeshkianom od početka sukoba, uvjeravajući Iran da će Pakistan igrati "konstruktivnu ulogu" u miru. Prednost Pakistana leži u neutralnosti. Nema američkih baza na svom teritoriju, nije bio meta iranskih projektila ili dronova, ima drugu najveću šijitsku populaciju nakon Irana i bliske veze sa zemljama Zaljeva (uključujući obrambeni sporazum sa Saudijskom Arabijom). Teheran je nedavno pohvalio pakistanski narod u poruci vrhovnog vođe ajatolaha Mojtabe Hamneija.
Analitičari ipak upozoravaju na ograničeni uspjeh posredovanja dok rat traje četvrti tjedan. Sanam Vakil iz Chatham Housea kaže da se više zemalja "bori" za deeskalaciju, ali da to nije znak da se sukob bliži kraju. "Trump možda povlači prijetnju zbog pritiska zaljevskih država, ali ne vidim spremnost na kompromis ni na jednoj strani. Iran osjeća da ima polugu i da se radi o njihovom opstanku", rekla je Vakil.
Pakistan predvodi napore, ali formalni pregovori još su u ranoj fazi, uglavnom poruke preko posrednika. Tradicionalni posrednici poput Omana i Katara zasad nisu zabilježili napredak nakon početka rata, samo dva dana nakon razgovora u Ženevi.
Otvori KEKS Pay
