Naslovnica Svijet

Njemačka zbog Kine predlaže mjere od kojih se ekonomski liberali ježe

Njemačka kancelarka Angela Merkel čelnica je najvećega europskoga gospodarstva koje uskoro namjerava promijeniti smjer razvoja i povećati ulogu države
06. veljače 2019. u 10:15 0 komentara 245 prikaza
Foto: DPA/Pixsell

Njemačka je vlada prošli tjedan smanjila očekivani gospodarski rast u 2019. s 1,8 na 1 posto i već neko vrijeme spominje se usporavanje najveće ekonomije Europske unije. A sada je vlada cjelokupnu njemačku i europsku javnost iznenadila onime što nisu navikle čuti iz Berlina: Treba nam veća uloga države u gospodarstvu. I dok se u međunarodnoj areni takvi prijedlozi obično obično čuju od onih koji žele pomoći siromašnima, Berlin to pravda potrebom za većom konkurentnošću njemačkih i europskih tvrtki kako bi ih se u međunarodnoj utakmici zaštitilo od američkih i kineskih igrača. 

Promjene na desnom centru

Jučer je njemački ministar gospodarstva Peter Altmaier, koji dolazi iz Kršćansko-demokratske unije (CDU) desnog centra, predstavio program “Nacionalna industrijska strategija 2030.” kojoj je glavni prioritet povećanje međunarodne konkurentnosti njemačke i ukupne europske industrije. U njoj stoji da bi vlada, gospodarstvo i istraživači zajedno trebali raditi kako bi zadržali i postupno povećali udio industrije u bruto dodanoj vrijednosti na 25% u Njemačkoj i 20% u EU do 2030. U Njemačkoj sada iznosi 23,4%, u Francuskoj 12,7%, a u Ujedinjenom Kraljevstvu 10,1%.

Uz to, u Altmaierovoj strategiji stoji će da Njemačka davati posebnu podršku propulzivnim gospodarskim sektorima, navodeći primjerice proizvodunju baterija za električne automobile ili kemikalija te 3D printanje. No, jedna je od najspominjanijih njegovih mjera označavanje tvrtki koje su važne za njemačke ekonomske interese. Među njima spominje konglomerat Siemens, kemijskog diva BASF, industrijsku tvrtku ThyssenKrupp, Deutsche Bank... Te tvrtke trebalo bi štititi i pomagati, što bi im trebalo omogućiti lakšu konkurentnost na svjetskom tržištu. 

– Njemačka već godinama nije stvorila tvrtku svjetske veličine te nam nedostaju tvrtke s potrebnom kritičnom masom. Zbog toga smo gotovo isključeni s većeg dijela svjetskog tržišta – jasan je njemački ministar. Ta je zemlja inače poznata po izvozu, o kojem ovisi gospodarski razvoj zemlje. Udio izvoza u njemačkom BDP-u gotovo je 50 posto. 

Ta je industrijska strategija došla upravo u vrijeme kada njemački div Siemens i njegov francuski pandan Alstom žele spojiti svoje željezničke operacije čime bi nastala ogromna tvrtka sa 62 tisuće radnika. Altmaier tu ideju podržava, kao i njemački konzervativac Manfred Weber, kandidat za budućeg čelnika Europske komisije (EK), no EK je skeptičan i postavlja se veliko pitanje hoće li dopustiti spajanje dviju tvrtki jer bi se time ugrozilo tržišno natjecanje. No, Altmaier tvrdi da bi se EU trebao više brinuti o poštovanju pravila slobodnog tržišta u međunarodnoj areni, a ne unutar EU.

Uz to, predložio je mogućnost državnog vlasništva u nekim visokotehnološkim tvrtkama koje su važne za budućnost Njemačke.

– No, to ne smije voditi trajnoj nacionalizaciji jer država je loša u poslovanju – dodao je taj ministar kako bi barem malo umirio liberalne ekonomiste.

Razlike među ekonomistima

Njemačka je javnost burno reagirala na tu strategiju. Lars Feld, član Vijeća eksperata za makroekonomiju (koje neslužbeno nazivaju vijećem mudraca), rekao je da ga to na tržište baš i ne podsjeća.

– To je slično središnjoj planskoj ekonomiji. Prije smo se bojali da će Njemačka nakon Brexita biti usamljena u obrani liberalizma. No, sada se čini da će ona biti predvodnik borbe protiv slobodnog tržišta – jasan je Feld. S druge strane, Peter Bofinger, kojeg smatraju kejnesijancem, pripadnikom ekonomske škole koja zagovara državnu intervenciju, pohvalio je pak tu strategiju: “Vlada napokon misli o konceptu za industriju i inovacije”.

– Važno je naći pametan strateški odgovor na industrijske politike koje predvodi Kina – rekao je Bofinger. Neki su pak Njemačku već usporedili s Francuskom koja ima tradiciju provođenja sličnih politika.

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.