Smjer je načelno dobar, ali provedba još nije dovoljno brza, a novac se i dalje ne usmjerava u dovoljnoj mjeri ondje gdje je najpotrebniji. Tako se može sažeti prvi izvještaj Investicijskog vijeća o posebnom fondu vrijednom 500 milijardi eura. To je vijeće prošle jeseni osnovao njemački ministar financija Lars Klingbeil iz SPD-a, s ciljem da neovisni stručnjaci nadziru kamo odlaze sredstva iz velikog investicijskog paketa. U radu tijela sudjeluje sedam počasnih članova, među kojima su poduzetnik Harald Christ, bivša članica uprave SAP-a Sabine Bendiek, profesorica Ann-Kristin Ahleitner s Tehničkog sveučilišta u Münchenu te bivši gradonačelnik Mannheima Peter Kurz.
Zaključak članova vijeća prilično je jasan: način korištenja posebnog fonda još se može znatno poboljšati. Posebno se ističe manjak sveobuhvatne strategije koja bi jasno pokazala kakvu budućnost njemačka savezna vlada želi graditi tim novcem. „Ono što nedostaje je zajednička vizija budućnosti koja prelazi granice pojedinačnih ministarstava”, kaže Harald Christ, predsjednik Investicijskog vijeća, piše DW.
Pitanje je, dakle, kako bi Njemačka trebala izgledati u godinama koje dolaze i koje su investicije najvažnije za ostvarenje takve vizije. Investicijsko vijeće pritom otvara niz pitanja, a dosadašnja dinamika ulaganja, prema njegovoj ocjeni, još nije na zadovoljavajućoj razini. Tijekom prošle godine iskorišteno je 14 milijardi eura, odnosno 74 posto sredstava koja su bila planirana iz posebnog fonda. Vijeće kao razlog navodi činjenicu da su krediti podignuti razmjerno kasno, dok je i zakonski okvir usvojen sa zakašnjenjem.
Za 2026. godinu slika je, kako objašnjava Christ, neujednačena. U prva četiri mjeseca isplaćeno je 11,2 milijarde eura, što odgovara 28 posto planiranih saveznih sredstava. Prema njegovoj ocjeni, realizacija se zasad odvija u skladu s planom. Ipak, svaka isplaćena milijarda ne znači automatski i stvarni investicijski pomak. Savezne pokrajine dosad su dobile tek jedan posto sredstava koja su za njih predviđena. Drugim riječima, proces je pokrenut, ali napreduje vrlo sporo.
Upravo je to već mjesecima jedna od ključnih tema s kojom se suočava ministar financija. „Razumijem nestrpljenje građana, i sam ga često osjećam, ali vidim da se promjene postepeno osjećaju”, izjavio je Lars Klingbeil prilikom predstavljanja izvještaja. „Ovo je generacijski projekt koji traje dvanaest godina." Klingbeil već dulje mora odgovarati na pitanje zašto građani još ne vide konkretne učinke investicijskog programa teškog 500 milijardi eura. Zašto se na brojnim lokacijama još ne pojavljuju građevinski strojevi i veliki infrastrukturni zahvati koje je ministar često najavljivao u Bundestagu? I, naposljetku, ulaže li se doista u prave projekte?
Profesorica Ann-Kristin Ahleitner pritom daje naslutiti kako savezna vlada trenutačno ne ulaže dovoljno učinkovito. Prema njezinu mišljenju, sam novac nije jamstvo rezultata ako se ne koristi planski i strateški. Posebno upozorava na nedovoljnu koordinaciju u području znanosti i razvoja. Kao primjer navodi činjenicu da se znanost istodobno financira iz Fonda za klimu i transformaciju, saveznog proračuna i posebnog fonda, ali bez jasne zajedničke strategije. „Nerazmjer između onoga što ulažemo i onoga što bismo mogli postići je ogroman", kaže Ahleitner.
Investicijsko vijeće stoga preporučuje i da se veći dio sredstava stavi na raspolaganje jedinicama lokalne samouprave. Harald Christ podsjeća da upravo one provode oko 40 posto svih javnih investicija te približno 60 posto javnih ulaganja u građevinske projekte. Istodobno upozorava da se lokalne vlasti suočavaju s proračunskim manjkom od 31,9 milijardi eura. Prvi izvještaj Investicijskog vijeća tako donosi početnu bilancu provedbe posebnog fonda vrijednog 500 milijardi eura. Novo izvješće očekuje se do kraja godine, a ono bi trebalo pokazati hoće li se planirana sredstva u idućim mjesecima doista koristiti brže i u većem opsegu.
Otvori KEKS Pay
