Od ponedjeljka Hrvatska ulazi u treću fazu popuštanja mjera. Raditi su već počele mnoge uslužne djelatnosti, a sada se, između ostalog, otvaraju i ugostiteljski objekti te trgovački centri. Restriktivne mjere ipak su već ostavile velike posljedice na gospodarstvo, a pred nama je i neizvjesna turistička sezona. Ministar gospodarstva, poduzetništva i obrta Darko Horvat danas gostuje u studiju Večernjeg lista gdje će govoriti upravo o tim gospodarskim problemima koje je uzrokovala koronakriza te kako ih Vlada planira riješiti.
Procijenili smo kojih je to 10 najtežih administrativnih zapreka te ćemo njih ili ukinuti ili digitalizirati pa ljudi koji se bave određenim poslovima više neće morati riješavati papirom nego digitalno ili automatizmom - kazao je ministar u uvodu govoreći o administrativnim olaškicama koje je Vlada pripremila prvenstveno za poslodavce. Govoreći o ukidanju fiskalnih i parafiskalnih nameta kazao je da nije moguće uzeti kirurški skalpel i ukinuti sve.
- Nije moguće zbog toga što ćemo tako prekinuti određene investicijske procese koji danas ili traju ili bi se trebali dogoditi s namjenskim takvim ubrnim naknadama- S obzirom da vrlo efikasno koristimo novac iz EU fondova, neki od tih procesa mogu se financirati na jedan drugačiji način, pa nam jedna tolika količina ovako ubranog novca više neće služiti onoj pravoj svrsi. Složio se da ima više iracionalnih nameta kao što je plaćanje RTV pristojbe za svaki traktor, kamion itd. - Mi razmišljamo o jednoj drugačijem modelu plaćanja. Mjerljivost složenosti poslovanja u Hrvatskoj ide u prilog tome da smo mi u prošloj godini skočili na ljestvici zbog administrativnog rasterećenja i pojednostavljenja ovakvih metodologija.
Kada krenemo na ovakav način osmišljavat rasterećenje, ali i puno manji broj intervenicja u smislu plaćanja, naplate, to su sve oni skriveni bodovi koje skupljamo na ljestvici. Iz godine u godinu ako ćemo rasti za 5 do 7 mjesta, siguran sam da u idućem mandatu možemo doći unutar prvih 40 gospodarstava na svijetu unutar kojih ja smatram da Hrvatska mora biti.
Upitan da komentira tvrdnje poslodavaca koji se žale na spori dolazak do kredita kojima bi trebali osigurati likvidnost, odgovorio je usporedbnom podataka u prošlom mjesecu sa podacima iz 2019. godine istučući kako je znatno porastao broj zahtjeva. - S današnjim danom imamo preko 5000 zahtjeva, od čega je 500 uspješno riješenih i oko 200-njak odbijenih. Nakon analize ovih zahtjeva, siguran sam da ćemo imati drugi problem, siguran sam da ćemo u likvidnost plasirati preko milijarde i pol eura pretežito europskog novca, bojim se da nećemo imati dovoljno europskih sredstava kojima danas raspolažemo nego ćemo morati tražiti sredstva na međunarodnim tržištima. Što je jamac da će poslodavci novac usmjeriti na likvidnost poslodavanja, a ne u rješavanje starih dugova?
- Mi smo definirali tromjesečni set računa. Dakle, računi koji nisu stariji od tri mjeseca, ti računi će se moći platiti kroz ove aranžmane. Ako poslodavci budu nekooperativni, ako budu kršili ta pravila, postoje mehanizmi kojima se to može riješiti.
