Iako se unaprijed znalo da će Vladimir Putin pobijediti na upravo održanim predsjedničkim izborima u Rusiji, druge su stvari bile zanimljivije promatračima od ovog pažljivo režiranog glasanja: malene prosvjedne akcije birača, napadi ukrajinskih snaga na pogranične gradove, održavanje izbora na okupiranim teritorijima te razgovori u još jednoj separatističkoj regiji, ovog puta se radi o Južnoj Osetiji u Gruziji, o tomu da bi se i ona mogla "priključiti" Ruskoj Federaciji.
Predsjednički su izbori održavani od petka do nedjelje, a šefa države Rusi su birali na novih šest godina. Iako su rezultati objavljeni nakon zaključenja ovog teksta, bilo je jasno da će na njima pobijediti Putin čime će dobiti mogućnost vladati do 2030. godine. Naime, vlada u Rusiji kontrolira sve političke mehanizme: izbore, medije, opozicijske stranke, ukupno javno mnijenje... Nekoliko dana prije održavanja izbora, anketa Ruskog centra za istraživanje javnog mnijenja (VCIOM) pokazivala je da bi Putin trebao dobiti glas 82% Rusa, a da bi izlaznost na izbore trebala iznositi 71%. Brojna medijska izvješća pokazuju kako su Rusi, naročito oni zaposleni u javnom sektoru, izloženi pritisku kako bi izašli na izbore. Visoka izlaznost Moskvi je potrebna kako bi pokazala "jedinstvo Rusa" koji stoje iza Putina. Danas je do 14 sati prema službenim podacima, u koje oporbene grupacije sumnjaju, izlaznost premašila 67%.
To je u skladu s izjavama glasnogovornika Kremlja Dmitrija Peskova koji je opisao kako vlada vidi održavanje ovih izbora. U listopadu je rekao da predsjednik "nema i ne može imati bilo kakve političke konkurente", a u kolovozu je u izjavi New York Timesu jednostavno rekao da će Putin biti ponovno izabran "s više od 90% glasova". Putin se najprije nakon prethodne izborne pobjede 2018. uopće nije smio kandidirati na ovim izborima zbog ustavnih ograničenja, ali ih je ustavnim promjenama 2020. ukinuo, zbog čega sada ima pravo natjecati se još dva puta, i time vladati sve do 2036. ako to želi.
Pa ipak, kako bi vlada održala privid predsjedničkih izbora, još trojica su se političara kandidirala na izborima. No, za razliku od demokracija, oni uopće nisu kritizirali Putina u kampanji, već su se zadovoljili mrvicama s njegova stola – u spomenutoj anketi sva trojica su imala podršku 5 ili 6% Rusa. Ruski opozicionari općenito vjeruju da vlada sama bira tko će se natjecati protiv Putina. Osim trenutačnog predsjednika, koji predstavlja stabilnost i "ideološku umjerenost", Kremlj je kandidaturu dopustio političarima iz stranaka koje Rusi nazivaju "sistemskom opozicijom", odnosno strankama koje se tek pretvaraju da su oporba, a zapravo uvijek stoje uz vlast. Osim toga, svaka od tih stranaka predstavlja i ideološke dijelove ruskog biračkog tijela što je važno za Kremlj kako bi se stvorio privid političke utakmice u zemlji što povećava izlaznost na izborima.
Tako su se uz Putina kandidirali komunistički kandidat Nikolaj Haritonov, 75-godišnjak koji je u Dumi već tri desetljeća, i koji se natjecao već na izborima 2004. uvjerljivo izgubivši. Još uoči izbora rekao je da će se suzdržati od kritiziranja Putina. Drugi kandidat navodno stoji zdesna Putinu – Leonid Slutski predstavlja tvrde ruske nacionaliste. Treći, Vladislav Davankov, neka je vrsta liberala, i on se zalaže za "mir i pregovore s Ukrajinom", ali pod ruskim uvjetima, te prestanak progona disidenata i ideološke cenzure. Nijedan od ovih kandidata ne predstavlja nikakvu opasnost po Putina čija administracija zapravo kontrolira sve procese unutar njihovih stranaka. U zemlji se ne održavaju debate, niti kandidati komentiraju jedni druge. U nedavnom razgovoru za BBC Haritonov je tri puta odbio reći zašto misli da je bolji kandidat od Putina, a nakon toga je umjesto da spominje svoj program hvalio trenutačnog predsjednika.
Zbog svega toga i sami ruski državni mediji malo su pratili izbore, a mnogo više okolnosti koje ih okružuju. Tijekom tri dana njihova održavanja Ukrajinci su više puta dronovima napadali ključna postrojenja duboko u ruskom teritoriju. Novi takav napad izazvao je danas ujutro požar u rafineriji Slavjansk na jugu Rusije od čega je stradala jedna osoba. I dan ranije dvoje je ljudi poginulo u ukrajinskom raketnom napadu na zapadu Rusije, te je također zapaljena rafinerija nafte u drugom napadu. Prije toga je i skupina ruskih dobrovoljačkih boraca koji se bore na strani Ukrajine, a protiv ruskog režima, upala na teritorij Rusije, i zauzela neka sela na granici, nakon čega je Moskva rekla da je spriječila daljnji napad i neutralizirala ih. Putin je te akcije Ukrajine opisao kao pokušaje "neonacističkog režima u Kijevu" da poremeti održavanje predsjedničkih izbora.
Izbori u okupiranoj Ukrajini
Moskva je također održala glasanje na okupiranim ukrajinskim teritorijima koje je "anektirala" – u dijelovima Donecka, Luhanska, Zaporižja i Hersona pod ruskom kontrolom te na Krimu također su organizirani izbori, što su mnogi na Zapadu još jednom osudili kao primjer ruskog velikodržavnog ekspanzionizma. Danas je još jedna takva tema došla na medijske stupce. Šef parlamenta Južne Osetije, pobunjene regije u Gruziji koju Moskva priznaje kao navodno nezavisnu državu, rekao je Sputnjiku da se raspravlja o mogućem pridruživanju te regije Rusiji, i to, kako kaže, u "bliskoj koordinaciji s Moskvom". Alana Alborova pitali su i o mogužem održavanju referenduma o ovoj temi.
- Raspravljamo o svim ovim pitanjima u bliskoj koordinaciji s Ruskom Federacijom uzimajući u obzir naše bilateralne odnose i sporazume – rekao je Alborov.
Razmrvljena ruska opozicija pokušala je tijekom tri dana predsjedničkih izbora Ruse potaknuti da organiziraju prosvjedne akcije. Supruga pokojnog disidenta Alekseja Navaljnog, Julija Navaljna, pozvala je birače da na glasačkim listićima napišu njegovo prezime te da na izbore diljem zemlje stignu u točno određeno vrijeme – danas u podne, posljednjeg dana glasanja – kako bi preopteretili biračka mjesta. Neki su to i učinili, u podne su se u nekim gradovima formirali veliki redovi za izbore. Isto tako, na izborima je nekoliko birača glasačke kutije zalilo tekućinama u znak prosvjeda, a u Sankt-Peterburgu je netko na biračko mjesto bacio molotovljev koktel.
