Cijene zlata i srebra skočile su nakon uhićenja Nicolása Madura, što je pojačalo zabrinutost ulagača zbog geopolitičkih rizika. Zlato je poraslo oko 2,2 posto, dosegnuvši 4.424 dolara po unci, dok je srebro poskupjelo 3,9 posto, jer su ulagači kapital preusmjerili u tzv. „sigurna utočišta“. Istovremeno, cijene nafte su pale, a burzovni indeksi u Europi i Aziji uglavnom su bili u plusu.
Zlato i srebro dostigli su rekordne vrijednosti u 2025. godini, prije nego što su krajem prosinca izgubili dio vrijednosti. Ipak, zlato je zabilježilo najbolji godišnji rezultat od 1979. godine, poraslo je više od 60 posto i 26. prosinca dosegnulo povijesni maksimum od 4.549,71 dolar.
Rast je potaknut očekivanjima novih smanjenja kamatnih stopa, velikim kupnjama zlata od strane središnjih banaka te zabrinutošću ulagača zbog globalnih tenzija i ekonomske neizvjesnosti. Cijene nafte oscilirale su u ranoj trgovini, a Brent sirova nafta pala je za 50 centi, odnosno 0,8 posto, na 60,26 dolara po barelu, dok ulagači procjenjuju mogu li američke intervencije u Venezueli utjecati na opskrbu.
Američki predsjednik Donald Trump poručio je da će SAD koristiti ogromne naftne rezerve Venezuele sve dok se ne omogući „sigurna i razborita tranzicija“. Analitičari, međutim, upozoravaju da to neće odmah utjecati na cijene energije. Proizvodnja sirove nafte u Venezueli trenutno iznosi tek oko jedan posto globalne proizvodnje, a obnovu infrastrukture stručnjaci procjenjuju kao dug i skup proces.