Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Svijet

Carinama do ‘Made in USA’

Roba vrijedna 200 milijardi dolara, na koju je Trump udario 10 postotne carine, najveće je zahuktavanje trgovinskog rata dosad
19. rujna 2018. u 11:15 0 komentara 66 prikaza
Foto: Reuters/Pixsell

Nepredvidiva administracija Donalda Trumpa čini se da je najkonzistentnija kada najavljuje carine svojim vanjskotrgovinskim partnerima: ono što obeća na tom polju Trump isporuči. Predsjednik SAD-a najavio je da će se od sljedećeg ponedjeljka 24. rujna kineska roba vrijedna 200 milijardi dolara cariniti 10 posto. To je četiri puta veća vrijednost robe na koju se udara carina nego u prve dvije runde ove godine. Treća tranša carina za najvećeg vanjskotrgovinskog partnera SAD-a ovog će puta pogoditi robu osobne potrošnje, dok su carine u srpnju i kolovozu prije svega carinile sirovine. Uz to, Trump javno govori da te carine koristi kako bi promijenio ponašanje Kine koja koristi, kako to vidi Trump, ali i mnogi zapadni analitičari, nepoštene trgovinske prakse kojima krši pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO). Kina vraća carinama na američku robu vrijednu 60 milijardi dolara. To će zahuktati trgovinski rat u kojem obje zemlje pokušavaju izvući dobit za sebe, a pritom povećavaju nesigurnost u globalnoj trgovini. 

Kina sklona nacionalizmu

Na robu na koju Trump cilja, koja je uglavnom široke potrošnje i uključuje 6000 različitih proizvoda vrijednih 200 milijardi dolara, od 1. siječnja 2019. carina će se povećati na 25 posto. Taj udarac Kina može izbjeći ako promijeni svoje ponašanje. Za američkog predsjednika to znači: ako počne uvoziti više proizvoda iz SAD-a. No, Kina pokazuje malo volje za tim.

Trump je već dva puta ove godine uvodio carine na kineske proizvode, a vlada Xi Jinpinga, sklona i nacionalizmu i intervencionizmu, odmah je udarala recipročne carine na američke proizvode u istom iznosu. No, ovoga puta Kina najavljuje carine na robu vrijednu tek 60 milijardi dolara. Razlog: ta zemlja jednostavno ne uvozi dovoljno iz SAD-a da bi mogla držati korak u protekcionizmu: SAD u Kinu izvozi tek 130 milijardi dolara.

Trumpa, koji već dulje govori kako kineska strana ne poštuje fer trgovinu manipulacijom svog tečaja, krađom intelektualnog vlasništva i subvencijama svojim izvoznicima, najviše smeta što je stvoren trgovinski odnos u kojem Kina izvozi SAD-u 376 milijardi dolara više robe nego što uvozi iz te zemlje. Neki su kritičari takve retorike, oni skloniji međunarodnoj trgovini, rekli da je ključ u riječi “roba” te da je deficit manji zbog usluga u kojima Kina ima manjak izvoza, a višak uvoza. No, ekonomski analitičar Drago Jakovčević i te kako ima simpatije za Trumpove carine.

– Zbog njegove politike tvrtke moraju realocirati proizvodnju natrag u SAD. Trump je antiglobalist, a tako se i ponaša, vodi svoju zemlju kao korporaciju i važno mu je povećanje zaposlenosti Amerikanaca - kaže ovaj profesor na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu. Kina odgovara istom mjerom, no Jakovčević daje vrlo dobre ocjene stanju u američkom gospodarstvu.

– SAD bilježi vrlo dobre rezultate, BDP raste iznad očekivanja, a nezaposlenost nikada nije bila ovako niska, no valja reći uz nešto viši deficit od primjerenog. Tek između dva i tri posto ljudi ne radi, što praktički znači da ne rade samo oni koji ne žele. SAD se vraća na velika vrata, brend “Made in USA” opet je popularan. Kupci će plaćati nešto višu cijenu, to je zato što Amerikanci u proizvodnji imaju puno veće plaće od Kineza, no Trump vraća proizvodnju natrag u svoju zemlju – kaže nam Jakovčević, koji pritom govori da su mu i te kako poznati slučajevi kineske krađe intelektualnog vlasništva i da ga ne čudi što Amerikancima to toliko smeta.

Kritičari govore suprotno

 No, Trump se morao suočiti s brojnim kritikama. Tjednik Economist, inače vrlo aktivan u zagovaranju međunarodne trgovine, pisao je ranije ovog mjeseca da će Amerikanci vrlo vjerojatno morati platiti više cijene kineskih proizvoda jer nije toliko lako prijeći na alternativne proizvode. Isto tako, tvrdi taj tjednik, nakon prošlih carina nije zabilježen pad cijena proizvoda kojima bi kineski proizvođači troškove prebacili na sebe. Ekonomist i nobelovac Paul Krugman u svojoj je kolumni u New York Timesu pak u srpnju, kada su ove carine najavljene, pisao da se njima protivi, prije svega, jer oni za koje Trump govori da im pomažu, pate najviše. Kinezi su udarili osvetničke carine pa američki farmeri sve teže izvoze hranu u Kinu. Trump im je kao nadoknadu dao poticaje, to znači na teret poreznih obveznika.  

 

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.