Županijsko hercegovačko-neretvansko Sudsko vijeće poništilo je presudu Općinskog suda u Mostaru i utvrdilo kako se ne provodi diskriminacija djece na nacionalnoj osnovi postojanjem tzv. fenomena dviju škola pod jednim krovom u kojima se nastava odvija po zasebnom hrvatskom i bosanskom programu na području općina Stoca i Čapljine, saznaje Večernji list.

Sami se ovlastili

U preslici presude koju je dobio i Večernji list, tročlano Sudsko vijeće, kojemu je na čelu bio Zoran Krtalić, je preinačilo prvostupanjsku presudu Općinskog suda u Mostaru i odbacilo prigovore Udruge ‘Vaša prava ‘ iz Sarajeva koje je tužilo Hercegovačko-neretvansku županiju, kao i škole u Stocu i Čapljini tvrdeći da se provodi nacionalna segregacija i diskriminacija u školama. 
Županijski sud je u presudi naveo kako očito ovo udruženje ne zastupa djecu ili roditelje djece koja pohađaju nastavu u ovim školama.

“Iz stanja cjelokupnog spisa se vidi da se nitko tužitelju (roditelji, učenici, nastavnici) nije obraćao sa zahtjevom da im se pruži zaštita jer su diskriminirani. Dakle, prema samim naprijed navedenim tvrdnjama tužitelja, nije ostvaren osnovni uvjet za vođenje postupka tj. nitko im se nije obratio sa zahtjevom da pokrene postupak”, navodi sud. U prijevodu udruženje se samo ‘ovlastilo’ zastupati djecu i roditelje, a zatražili su i isplatu 12.000 maraka odštete za diskriminaciju djece. 
Ministar obrazovanja, znanosti, kulture i sporta Zlatko Hadžiomerović nije želio komentirati presudu.

“Ja ne bih želio komentirati sudske presude jer se one provode. Nama u ministarstvu i meni kao ministru najvažnija je dobrobit djece. Mi ćemo raditi u skladu s europskim standardima, popravljati stvari na terenu, ali dakako uz konsenzus svih strana”, rekao je ministar Hadžiomerović.

Politička odluka

Županijski sud u Mostaru je čak pobijajući prvostupanjsku odluku objasnio kako se djeca sama ne upisuju u škole te da o njihovim interesima najbolje skrbe roditelji i da sud ne može rješavati političke prijepore. 
“Sud nije dužan rješavati političke probleme, a zahtjev tužitelja, onako kako je postavljen, nadilazi okvire tužbenog zahtjeva i najviše spada u domenu političkog problema. Onako kakvo je utvrđeno stanje kod tuženih škola (nitko ne prisiljava djecu da idu u neku od škola u koju ne žele, već im je, naprotiv, upis slobodan i po izboru, osigurava im se nastava na materinskom jeziku), postavlja se pitanje može li se ponašanje tuženih podvesti pod odredbe Zakona o zabrani diskriminacije na kojima se temelji tužba”, jasan je Županijski sud u Mostaru.

Od 1. svibnja dijelu hrvatskih građana diže se plaća za 17 posto