Procjena Sindikata trgovine, ugostiteljstva i turizma FBiH ukazuje da je najveći udio sive ekonomije u oblasti trgovine, te poljoprivrede, ali i u oblasti pružanja intelektualnih usluga. Ovaj sindikat procjenjuje da je samo u oblasti trgovine na ovaj način zaposleno između 25.000 do 30 tisuća ljudi. Rad u neformalnoj ekonomiji jako utječe na ostvarivanje i kršenja prava radnika.
Ostvarivanje prava
Naročit je problem ostvarivanja prava na zdravstvenu, socijalnu i mirovinsku zaštitu osoba koje rade u ovoj vrsti ekonomije. Inspekcije nemaju dovoljno zaposlenih i nisu u mogućnosti redovito pratiti poduzeća, tek jednom mjesečno, što nije dovoljno kako bi se ovaj, ali i drugi problemi u vezi s ostvarivanjem prava na rad i u vezi s radom redovito pratili, te da bi se moglo aktivno djelovati. Radnici u sivoj ekonomiji pravo na zdravstvenu zaštitu ostvaruju putem prijave na zavode za zapošljavanje. Država je pokušala umanjiti pritisak ovih radnika na zavode za zapošljavanje kroz uvođenje fiskalnih kasa, boksova na tržnicama te njihovim osiguranjem putem dobrovoljnih doprinosa.
Recesijski udar
Međutim, nakon udara recesije na BiH početkom 2009. godine promet na tržnicama se značajno smanjio, a ovakve osobe se ponovno prijavljuju na zavode za zapošljavanje jer ne mogu dovoljno zaraditi za plaćanje dobrovoljnih doprinosa za mirovinsku i zdravstvenu zaštitu. Ne postoji jedinstvena politika države i entiteta koja cilja na postupno podizanje do najvišeg održivog stupnja zaposlenosti koja se na jednak način provodi na cijelom teritoriju zemlje. U BiH postoje zavodi za zapošljavanje na razini općina, županija, entiteta te agencija za rad i zapošljavanje na državnoj razini. Međutim, djelatnosti ovih zavoda i agencije sastoje se uglavnom u registriranju osoba koje traže posao te administriranja prava nezaposlenih osoba koja se odnose na npr. ostvarivanje zdravstvene zaštite. Stručno i kadrovski ove službe nisu adekvatno osposobljene naročito kada govorimo o zapošljavanju ranjivih kategorija stanovništva. Pitanje prekvalifikacija i dodatnih obuka važno je za BiH. Neke županije imaju posebne programe prekvalifikacije i obuke koje su usmjerene ka smanjenju nezaposlenosti. Problem su i neadekvatni programi u obrazovnim ustanovama koji bi omogućavali prekvalifikaciju i obuku nezaposlenih. Postoji negativna veza između obrazovne strukture onih koji traže posao i nezaposlenosti.
