Prošlotjedni poziv Valentina Inzka da se suspendira vlast u srednjoj Bosni, vratila je Hrvatima tračak nade u pravednost međunarodne zajednice. Nažalost, još će se dugo kriterij pravičnosti određivati snagom interesa. Zato Hrvatima u budućnosti neće biti lako. Baš kao ni prvom čovjeku OHR-a. Iako svi znaju da odluke OHR-a donose predstavnici moćnih država, ipak se na Inzka sručio sav bijes Hrvata zbog nametnute odluke o uspostavi vlasti u Federaciji. Jer, on ju je priopćio. I potpisao. I u ovom intervjuu za Večernji list ih mora braniti.

* Zašto niste ranije reagirali na situaciju u središnjoj Bosni? Je li istina da ste bili pod pritiskom pojedinih domaćih i stranih dužnosnika?

Još od izbora pratim proces formiranja vlasti u Srednjobosanskoj, Zapadnohercegovačkoj te u ostalim županijama, a strankama smo dali prostora i vremena da formiraju županijske institucije vlasti. Pismo koje sam uputio prošloga tjedna bilo je samo posljednji korak koji sam poduzeo – razgovarao sam sa stranačkim liderima i međunarodnom zajednicom, a Vijeće za provedbu mira je početkom mjeseca također analiziralo probleme koji postoje vezano uz formiranje županijskih vlasti u srednjoj Bosni te drugim županijama.

* U ovom slučaju tražite da se pričeka očitovanje Ustavnog suda, a u slučaju uspostave vlasti u Federaciji omogućili ste uspostavu vlasti prije izjašnjavanja Ustavnog suda? U čemu je razlika?

U oba slučaja odlučio sam podržati Ustav Federacije BiH i ulogu dodijeljenu Ustavnom sudu Federacije. Dok sam u slučaju Federacije iskoristio svoje ovlasti da suspendiram aktivnosti koje su prejudicirale odluku Ustavnog suda Federacije, u slučaju srednje Bosne jasno sam stavio na znanje da sve dok Ustavni sud FBiH ne donese odluku o zahtjevu za zaštitu vitalnog nacionalnog interesa, koji je podnio Klub hrvatskog naroda, odluka o izboru županijske Vlade ne može se smatrati usvojenom niti može stupiti na snagu.

* Pravni poznavatelji, međutim, tvrde da Ustavni sud Federacije BiH uopće nije nadležan odlučivati o ‘državnom’ Izbornom zakonu i da je to finta SDP-a da se taj sud proglasi nenadležnim i prijeporna vlast legalizira.

Ustavni sud Federacije je taj koji odlučuje o pitanjima koja spadaju pod njegovu nadležnost, i svi trebaju poštovati nadležnosti Ustavnog suda FBiH u pitanjima koja spadaju pod isključivu nadležnost tog suda. Bili smo svjedoci situacije gdje su političke stranke podnijele žalbe vezano za isto pitanje različitim institucijama, bez obzira na odvojene nadležnosti tih institucija. U tom kontekstu, odlučio sam omogućiti Ustavnom sudu Federacije BiH da donese odluku u ovom predmetu bez vanjskog uplitanja.

* Jeste li od predsjednika SDP-a i SDA tražili da pokažu više političkog sluha prilikom uspostave vlasti u središnjoj Bosni, imajući u vidu posebnost tog prostora?

Tražio sam od SDP-a, SDA i svih stranaka u Bosni i Hercegovini da pokažu više razumijevanja u pogledu osjetljivosti onih s kojima imaju politička neslaganja na svim razinama vlasti. Na kraju krajeva, to je jedini način da dobijemo funkcionalne vlasti kakve birači očekuju. Što se tiče srednje Bosne, vjerujem da je važno da proces formiranja vlasti bude potpuno u skladu s utvrđenim ustavnim i zakonskim uvjetima. U konačnici, najučinkovitiji način da se to uradi jest povratak za pregovarački stol i da stranke ponovno počnu razgovarati.

* Hoćete li i kada staviti točku na proces formiranja vlasti u Federaciji BiH? Vaša odluka o suspenziji odluka Središnjega izbornog povjerenstva i dalje je privremena!

Naime, ako se dobro sjećam, Ustavni sud FBiH je potvrdio spremnost da preispita ovaj slučaj. Izjavio sam da moja odluka ostaje na snazi sve dok Ustavni sud FBiH ne donese konačnu odluku. Ovo se moglo uraditi i mnogo ranije da gđa Krišto i g. Bevanda nisu odlučili povući zahtjeve koje su podnijeli sudu da preispita ovaj slučaj. Dopustite da vas podsjetim: ova odluka je donesena kako bismo omogućili najkompetentnijoj instituciji, Ustavnom sudu FBiH, dovoljno vremena da donese odluku. Cijela međunarodna zajednica, uz izuzetak Rusije, dala mi je podršku. Odluku nismo donijeli olako, ali ovo pitanje je moralo biti riješeno.

* Poništili ste odluku Središnjeg izbornog povjerenstva, koje je utemeljio Vaš prethodnik Paddy Ashdown, oko vlasti u Federaciji BiH. Što nakon toga priječi domaće političare da ne poštuju odluke državnih institucija?

Odluku nisam donio kako bih narušio autoritet Središnjeg izbornog povjerenstva, već kako bismo očuvali stabilnost i funkcionalnost institucija, omogućili pravnu sigurnost i osigurali neometano funkcioniranje tijela vlasti Federacije BiH, za dobrobit svih njenih građana. Iskorištavanje moje odluke, koju sam donio kako bih osigurao pravnu jasnoću da bi institucije mogle raditi svoj posao, kao izgovor za ignoriranje bilo koje institucije ove zemlje, bilo da se radi o državnoj, entitetskoj ili županijskoj instituciji, bilo bi neprihvatljivo.

* Američki dužnosnici ističu da su razočarani ponašanjem svih bh. lidera, uključujući i Lagumdžiju. Dijelite li Vi takvo mišljenje?

Da. Sve stranke u parlamentu su odgovorne za činjenicu da još uvijek nemamo državnu vladu. SDP nosi svoj dio odgovornosti, ali isto se odnosi i na ostale stranke. Oni to mogu negirati i kriviti jedni druge, ali zajedno su u svemu ovome.

* U javnosti je stvoren dojam da su Vaše odluke u posljednje vrijeme više na liniji stavova SAD-a nego EU-a? Koliko je istine u tome?

Ako promatrate moje odluke i dinamiku unutar Vijeća za provedbu mira, jasno je da, uz izuzetak Rusije, sve ove odluke imaju punu podršku Upravnog odbora Vijeća za provedbu mira.

* Često se vide razlike u istupima i stavovima SAD-a i EU-a u BiH. Postoji li danas uopće jedinstvena politika ovih sila u BiH?

Međunarodna zajednica ima zajednički cilj što se tiče BiH: da zemlja svoje probleme rješava institucionalno i nepovratno ide putem euroatlantskih integracija. Izvješće Vijeća za provedbu mira pokazuje da je zajednički stav svjetskih sila da politički lideri BiH trebaju povesti zemlju naprijed, počevši s formiranjem Vijeća ministara BiH.

* Unatoč diplomatskim odgovorima da u rješavanju krize u BiH Europa nije u podređenom položaju u odnosu na Ameriku, ipak svi potezi ukazuju suprotno. Razgovarate li o tome u Bruxellesu?

EU je bila ključni faktor koji je s OHR-om radio na utvrđivanju reformi kojima se implementira mirovni sporazum i zemlja vodi prema članstvu u EU-u i NATO-u. Moj ured je blisko surađivao s EU-om tijekom desetljeća u pitanjima koja obuhvaćaju od jedinstvenog sustava oporezivanja do liberalizacije viznog režima, pa sve do jačanja borbe protiv kriminala i korupcije. EU i dalje ostaje ključna članica Vijeća za provedbu mira i nastavit ćemo blisko surađivati kako EU bude jačala svoju prisutnost u BiH. To su stvari koje su dogovorene od šire međunarodne zajednice. Pored toga svi se slažemo da budućnost ove zemlje leži u Europskoj uniji. I dok ovo predstavlja pravi put naprijed, tijekom posljednjih pet godina smo imali negativan politički trend, imamo otvoreno osporavanje suvereniteta zemlje i prijetnje secesijom. Moj posao je braniti Dayton i BiH. Neće se dopustiti da ova zemlja bude vođena u pogrešnom pravcu.

* Pod kojim okolnostima bi se OHR uključio u proces uspostave vlasti na državnoj razini?

U ovom trenutku mogućnost uključivanja OHR-a u formiranje Vijeća ministara se još i ne razmatra. Moj ured i ja smo se uključili u pitanje Vlade FBiH - na zahtjev PIC-a. Na sjednici Upravnog odbora PIC-a, održanoj prije deset dana, upućen je jasan poziv bh. liderima da preuzmu odgovornost na sebe. Međunarodna zajednica želi da se vlasti na državnoj razini formiraju na temelju široke potpore u zemlji i žele vidjeti da Vlada zajedno radi na provedbi i poštivanju mirovnog sporazuma i rješavanju sve većih ekonomskih i socijalnih izazova s kojima se suočavaju ljudi u ovoj zemlji.

* Još uvijek nema dogovora o parlamentarnoj većini na državnoj razini. Koga izravno smatrate odgovornim za takvo stanje i gdje vidite rješenje?

Kao što sam rekao, najveće parlamentarne stranke imaju najveću odgovornost. Izabrane su da rade svoj posao, a najosnovniji element predstavlja imenovanje Vijeća ministara.

* Jesu li stranke platforme pogriješile kada su bez političkog dogovora istaknule svog kandidata za predsjedatelja Vijeća ministara?

Stranke platforme su radile sve po pravilima: njihovo pravo je da pokušaju. Sada treba biti predložen kandidat koji može osigurati barem podršku traženih 22 zastupnika. Ako je dolazeća koalicija ozbiljna oko toga da želi praviti suštinske promjene, onda ta većina treba biti što je moguće više brojnija i čvršća.

* Hrvati su nezadovoljni dijelom i zbog toga što se u postizbornom razdoblju isključivo trguje njihovim pozicijama u vlasti. SDP i SDA su podijelili sve bošnjačke pozicije, iako su u postocima osvojili znatno manje bošnjačkih glasova nego dva HDZ-a hrvatskih?

Upoznati ste s činjenicom da je prije nekoliko mjeseci OHR ponudio i HDZ-u i strankama platforme svoje usluge u iznalaženju dogovornog rješenja u Federaciji, i to uz puno uvažavanje činjenice da je BiH specifična zemlja i da se svi stavovi trebaju uzeti u obzir. Tijekom razgovora pod pokroviteljstvom OHR-a je potom izrađen detaljan sporazum o programu rada te dogovor o podjeli 41 od 43 funkcije. Time nijedna stranka nije ostvarivala svoje maksimalne zahtjeve, dogovor nije bio idealan ni za jednu stranku, ali je rezultat bio optimalan u smislu postizanja dogovora.

* Zašto se međunarodna zajednica poigrava s legitimno izabranom hrvatskom voljom. Osobito kada nekoga predlaže, a ima minoran broj glasova, onda poteže za smiješnom floskulom “zar on nije dobar Hrvat”. Kao da se ocjenjuje dojam, a ne tko ima većinski izborni legitimitet?

Ni međunarodna zajednica ni ja nismo nikoga preporučili kao legitimne predstavnike Hrvata. Postoji pravni okvir Ustava i zakona za reguliranje izbora i njihovu provedbu. Podržavam zakonito postupanje i provedbu izbora i njihovih rezultata. Stoga sam, primjerice, uputio dopis Skupštini Srednjobosanske županije da bih razjasnio da se ne smije ignorirati pozivanje Hrvata u Skupštini na zaštitu vitalnog nacionalnog interesa. Ako se nekome ne sviđa Ustav ili Izborni zakon, onda postoje dobro poznati mehanizmi za promjene tih dokumenata putem parlamenata, ali se oni ne mogu jednostavno ignorirati.

* Hrvatski predsjednik Ivo Josipović i premijerka Jadranka Kosor, koji su u RH na dijametralno suprotnim političkim polovima, u dva su navrata upozorili da nije prihvatljivo isključivati legitimne hrvatske predstavnike iz vlasti. Vesna Pusić oštro govori da je ravnopravnost Hrvata - ‘trik’. Što Vam govore ovi signali?

Mislim da signali iz Hrvatske i iz Srbije predstavljaju spremnost da se ide dalje putem prema EU-u, a ovotjedni sastanak na Brijunima još je jedan dobar primjer kako se problemi mogu riješiti dijalogom. Ovaj pozitivan stav se sad treba pretočiti unutar same Bosne i Hercegovine. Ova generacija političara treba dokazati da je sposobna zajedno raditi na rješavanju problema i povesti zemlju naprijed.

* Hoće li se promijeniti Izborni zakon. Ako se to ne učini na sljedećim izborima, hrvatske stranke će se boriti kako osvojiti što manje glasova. Jer, takvi će biti najpoželjniji bošnjačkim i srpskim partnerima?

Mislim da se možemo složiti da u Izbornom zakonu postoje neka područja koja treba poboljšati, a istodobno nije ga moguće promijeniti samog jer su neki njegovi dijelovi izravno povezani s Ustavom BiH i samim mirovnim sporazumom. Promjene Izbornog zakona trebaju biti urađene potrebnom većinom glasova u Parlamentu BiH, uz puno sudjelovanje Hrvata.

* Ne čini li Vam se da je ključ rješenja hrvatskoga pitanja u BiH, ključ rješenja krize u BiH?

Ne postoji nijedno jedino pitanje koje će, ako se riješi, riješiti sve probleme s kojima se suočava BiH i njeni građani.

Kada to kažem, priznajem da pored teškoća s kojima se Hrvati suočavaju kao građani, zajedno sa svima drugima koji žive ovdje, postoji pitanje jednakopravnosti tri konstitutivna naroda i ostalih kada je riječ o institucionalnim aranžmanima. To je nešto o čemu ću razgovarati s novom državnom vladom. Želim iskoristiti tu priliku jasno pokazati Hrvatima u Bosni i Hercegovini da sam svjestan bojazni koje su mnogi od njih iznijeli.

* Zašto međunarodna zajednica trenira strogoću na najmalobrojnijem narodu. Vaš zemljak Petritsch je Hrvate kaznio pa im je u Federaciji uzeo tri od osam ministarstva. Sada se i od tih mrvica (pet) želi oteti još koje!?

Nemojte dopustiti da vas uvuku u teoriju zavjere o zlonamjernoj međunarodnoj zajednici. Naš angažman u ovoj zemlji govori veoma mnogo o našim namjerama: samo pogledajte kolika je pomoć dana u ljudskim, financijskim i materijalnim resursima.

* Vi ste najavili da ćete se pozabaviti ‘hrvatskim pitanjem’. Kako to mislite provesti?

Kada se formira vlada na državnoj razini, mislim da će onda vrata biti otvorena za rješavanje nekih od pokrenutih pitanja. Ne mislim da će na međunarodnoj zajednici biti da iznađe odgovore, mi smo ovdje da pomognemo vašim liderima da razmotre ova pitanja s različitih stajališta. Pitanja koja bi se mogla razmatrati obuhvaćaju povratak i pitanja koja se tiču kulture i obrazovanja. Bit će važno čuti mišljenja s cijelog područja BiH kao i šireg presjeka društva, uključujući kulturne institucije, sindikate, poslovnu zajednicu, akademsku zajednicu, vlasti na lokalnoj, srednjoj i državnoj razini, povratničku populaciju i dijasporu, Crkvu i, naravno, političke stranke. Hrvati žive diljem Bosne i Hercegovine i važno je da svi oni imaju šansu da budu uključeni, bez obzira na stranačku pripadnost.

* Stječe se dojam da BiH svojata “sarajevska čaršija”. Uz političke lidere, svo administrativno osoblje je servis i državi i Federaciji i strancima. Jeste li svjesni koliko oni indoktriniraju međunarodnu zajednicu?

To je glupost. Mi se ne oslanjamo na ono što nam ljudi govore – mi sami predobro znamo što se događa. Ono što nas brine jest vrijeme koje Bosna i Hercegovina gubi. Vaša zemlja zaostaje. Vaše građane aktivno unazađuju političari koje su izabrali. Što drugo možemo zaključiti nakon više od devet mjeseci bez vlade. Ovo se također odrazilo u prošlogodišnjem izvješću EU-a o napredovanju BiH. BiH ima samo malo vremena da ovo promijeni prije sljedećega izvješća o napretku. Međutim, ovo je nešto što obični građani znaju bolje od mene, svaki dan osjećaju posljedice neuspjeha ove generacije političara: niske mirovine, nezaposlenost, korupcija, prekomjerna administracija i sl. Trebate postaviti pitanje: što je prošla Vlada uradila na izgradnji autocesta? Ili na otvaranju zračnih luka? Ili na potpunom iskorištenju hidroenergetskog potencijala BiH? Gdje se otvaraju nova radna mjesta? Gdje su konkretni rezultati koji se moraju vidjeti kada je riječ o korupciji?

Ova zemlja se mora početi kretati naprijed i onda zajedno možemo polučiti malo čudo u BiH. Zato je tako važno da se formiraju vlade na svim razinama i da se zemlja počne ponovno kretati naprijed.

* Zašto nema Hercegovaca u vrhu vlasti? Tročlano Predsjedništvo i državni premijer - svi su iz toga područja?

Zar dr. Čović i dr. Ljubić nisu na ključnim pozicijama u Domu naroda i Zastupničkom domu? Zar gospodin Budimir nije predsjednik Federacije BiH? Ustvari, mislim da su Hrvati iz središnje Bosne nedovoljno prisutni u stranačkim strukturama. Čvrsto vjerujem da se treba uložiti malo truda da se osigura da različiti dijelovi zemlje budu zastupljeni u državnoj vladi i to je nešto što će stranke koje sačinjavaju novu vladu imati priliku razmotriti.

* Kakva je budućnost OHR-a, posebno u svjetlu skorog dolaska novog šefa misije Europske komisije i specijalnog izaslanika EU-a?

Pozicija visokog predstavnika, zajedno s njegovim uredom, ostaje i dalje obavljati svoj mandat u skladu s Daytonskim mirovnim sporazumom. Moja druga funkcija, specijalni predstavnik EU-a, prenosi se na Danca Petera Sorensena. Susreli smo se i on odlično poznaje i BiH i ovu regiju. Mi ćemo tijesno surađivati s jednim ciljem: vidjeti BiH kao stabilnu državu koja je nepovratno na putu prema članstvu u EU. Ali, dok smo opredijeljeni da pomognemo vašoj zemlji da krene naprijed, ne možemo uraditi posao umjesto političara koje ste izabrali. Odgovornost da se zemlja povede naprijed je čvrsto u njihovim rukama. Ne mogu poreći da sam neprijatno iznenađen činjenicom da olako uzimaju ovu odgovornost s obzirom na 500.000 nezaposlenih i stotine tisuća obitelji koje žive ispod ili blizu granice siromaštva.

* Do kada planirate ostati na sadašnjoj poziciji? Hoćete li biti zadnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH?

Želio bih biti zadnji visoki predstavnik. Kada institucije budu spremne rješavati probleme s kojima se zemlja suočava, tada će biti vrijeme da se OHR zatvori, ali taj trenutak će odrediti Vijeće za provedbu mira, a ne Valentin Inzko. Jasno je da još nismo tu.

* Kako i gdje ćete provesti ljetni odmor?

U Drveniku – baš kao i posljednjih šesnaest godina.

Jedan čovjek apsolutni je pobjednik izbora