Usvajanje državnog proračuna za iduću godinu postalo je prioritetno političko pitanje u BiH, pa su i jučer u Sarajevu vođeni razgovori i pregovori o tom pitanju, ali i rješavanju političke krize u zemlji. S predsjednikom SDA Sulejmanom Tihićem razgovarali smo o tim pitanjima i mogućnostima da se BiH izvuče iz postojeće pat-pozicije.

Hoće li državni proračun biti usvojen ili ćemo u 2012. godinu ući i s financijskom, a ne samo političkom neizvjesnošću?

Očekujem da će dogovor biti postignut i da će proračun BiH biti usvojen idućeg tjedna. To je u interesu svih, i državnih i entitetskih institucija. Proračun BiH ima, po zakonu, prednost u odnosu na proračune ostalih razina vlasti. Državni proračun je 2006. godine zahvatao 16,4 posto prihoda od neizravnih poreza. Već 2010. godine taj udio je bio 14,5 posto i mi očekujemo da za 2012. godinu on bude u tim procentima, kako bi se moglo osigurati financiranje bh. institucija. Nikako to ne može biti izvršenje proračuna koje smo imali u ovoj godini.

Izjavili ste da nemate nakanu sazivati novi sastanak šestorice lidera dok ne budete imali jasne signale da je došlo do promjene u stavovima i da je dogovor izgledan. Ima li tu kakvih promjena?

I dalje ostajem pri tome da nisu postignuti oni pomaci koji bi mogli jamčiti da će taj sastanak dovesti do rezultata. Ipak, sastanak će se održati u srijedu. Na dnevnom redu sastanka kao prva točka naći će se postizanje dogovora o zakonu o popisu stanovništva, zakonu o sustavu državne pomoći i vojnoj imovini. Pod točkom dva bit će proračun, pod trećom točkom Vijeće ministara, a a četvrta točka je agencije na državnoj razini.

Smatrate li da će se sva ova pitanja riješiti na ovom sastanku?

Nisam optimist da ćemo sva pitanja riješiti, ali za neka postoji konsenzus da bismo ih mogli dogovoriti.

Što je zapravo sada glavna prepreka za formiranje Vijeća ministara, odnosno izvršne vlasti na državnoj razini?

Princip je da ništa nije dogovoreno dok sve ne bude dogovoreno. Znači, od predsjedatelja Vijeća ministara do direktorskih pozicija u agencijama. Mi smo približili stavove o mnogim pitanjima i kada je u pitanju sastav Vijeće ministara tu imamo problem oko financija, jer mi ne možemo pristati da niti jedan Bošnjak ne bude u Fiskalnom vijeću BiH, da niti jedan Bošnjak ne bude na čelu bilo koje institucije koja odlučuje o financijama. Problem je i različito čitanje ustavnih odredbi koje jasno propisuju da nacionalna struktura dužnosnika odgovara popisu stanovništva iz 1991. godine. Takav stav zastupamo mi i SDP, dok dva HDZ-a traže da se te pozicije dijele na principu pariteta. O tome se također intenzivno razgovara.

Može li raspodjela čelnih pozicija u državnim agencijama biti taj novi kamen spoticanja u formiranju vlasti?

Može, jer mi želimo dogovor i o tome kako se ne bi događalo ono što smo imali u zadnjih nekoliko godina, a to je da SNSD i dva HDZ-a preglasavaju SDA i SBiH, jer su imali šest glasova u Vijeću ministara. U 90 posto imenovanja to se može uraditi preglasavanjem i ako nemamo jasnog dogovora bojimo se da bi takva praksa mogla biti nastavljena.

Što je alternativa ukoliko ne bude političkog dogovora? Jesu li to prijevremeni izbori ili ono što je PIC zaključio, a to je da se osigura funkcionalnost postojećeg Vijeća ministara?

To je jedno od mogućih rješenja, jer ako nema dogovora, radi vlada u tehničkom mandatu. No, oni bi u tom slučaju morali raditi mnogo ozbiljnije, a ne od sjednice do sjednice, kao što je to sada slučaj. Ipak, mislim da to nije dobro i da se trebamo potruditi kako bismo dobili novo Vijeće ministara. Prijevremeni izbori ne bi značajnije promijenili odnos snaga i vjerojatno bi se dodatno radikalizirala situacija u zemlji. Izgubili bismo još jednu godinu, a dobili bismo isti rezultat. Iza svake od ovih stranaka stoji stabilno biračko tijelo.

Kakav će biti stav SDA oko provedbe odluke Ustavnog suda BiH o izbornim pravilima u Mostaru?

Nitko ne može biti protiv bilo koje odluke Ustavnog suda BiH, ali naš Glavni odbor je istaknuo da pitanje izbornih pravila u Mostaru treba rješavati kroz Izborni zakon BiH zajedno s izbornim pravilima za gradska vijeća u Sarajevu i Banjoj Luci. Ne treba niti jedan od ovih gradova biti specifičan, ali sadašnja rješenja su takva da u Sarajevu i Mostaru imamo princip popisa stanovništva kao limitirajući faktor, dok to u Banjoj Luci nije slučaj. Također, tražimo da se provedu i sve druge odluke Ustavnog suda, pa tako i ona o državljanstvu, kako 2013. godine ne bi velik broj građana izgubio državljanstvo BiH.

Vjerujete li da će odluka Ustavnog suda BiH o Mostaru biti provedena prije raspisivanja lokalnih izbora iduće godine? To je rok kako bi nova pravila mogla biti primijenjena na ovim izborima?

Sve je to toliko povezano i provedba te odluke i sastav Vijeća ministara i ukupna politička atmosfera u BiH, koja može biti više ili manje povoljna za postizanje dogovora. U ovakvoj situaciji, kakva je danas, neće biti moguće provesti tu odluku do svibnja iduće godine kada se raspisuju izbori. Ukoliko se svi okrenemo procesu dogovaranja, onda će i ta odluka biti lakše provediva.

Neki tvrde da će provedbom te odluke Ustavnog suda doći do masovnog egzodusa Bošnjaka iz Mostara i Hercegovine. Slažete li se s takvim procjenama?

U BiH, kao i obično, nema sredine. Ili je crno ili je bijelo. Ja se ne slažem s tim i smatram da svi ti koji iznose tako crne prognoze, trebaju svoju energiju usmjeriti na iznalaženje rješenja. To što ćemo tako tvrditi i ponašati se, ne vodi rješenju. Trebamo se svi truditi i raditi na postizanju kompromisa.

Jeste li zadovoljni koalicijskim odnosima sa SDP-om? Ima li tu dovoljno iskrenosti?

Među nama postoje određene razlike i mi ih nastojimo prevladavati. Bilo je nekoliko stvari koje su predložene bez prethodnog dogovora i to je isplivalo u javnost. Ipak, mislim da sadašnja Vlada FBiH funkcionira bolje nego prošla i da su odnosi SDA i SDP-a bolji nego odnosi SDA i SBiH u prošlom mandatu.

Slijedi predizborna kampanja za lokalne izbore. Može li ona destabilizirati odnose u vladajućoj koaliciji u FBiH?

Predizborna kampanja svakako donosi nova iskušenja, ali već imamo takvih iskustava sa Strankom za BiH. Preživjet ćemo i ovo sa SDP-om. Vrlo je važno da se tu nađe prava mjera i da se to ne odrazi na odnose na županijskoj i federalnoj razini.

Mogu li rezultati lokalnih izbora, bez obzira kakvi bili, utjecati na promjene u vladajućoj koaliciji u Federaciji BiH, pa čak i na promjene u njezinu sastavu?

Ukoliko bi došlo do nekih drastičnijih promjena na izborima, to bi moglo utjecati i na odnose na federalnoj razini. Ne možemo tvrditi da se to neće dogoditi.

Hoće li promjena vlasti u Hrvatskoj utjecati na BiH? Neki tvrde kako su dva HDZ-a u BiH izgubila oslonac u Zagrebu?

Novoizabrana vlast u Hrvatskoj će vjerojatno imati nešto drugačiji odnos s HDZ-om BiH, ali kada je u pitanju odnos prema bh. Hrvatima i prema BiH općenito, mislim da se tu ništa bitno neće promijeniti.

Kako komentirate nespremnost SAD-a i EU-a da se aktivnije uključe u rješavanje političkih problema u BiH? Jeste li zadovoljni njihovim angažmanom u BiH?

Mi od 2006. godine imamo pasivnu poziciju OHR-a i cijele međunarodne zajednice. Mislim da to nije korektno, ostaviti nas na nedovršenom projektu Daytonskog sporazuma i prepustiti domaćim političarima da se samo oni dogovaraju. Uistinu ne vidim sada mogućnost i razloge zbog čega bi netko pristao pregovarati o nečemu što je dobio u Daytonu, kao što je RS dobila pola teritorija BiH i pola prava na ovu zemlju. Tu je bez jedne pomoći i posredovanja međunarodne zajednice teško napraviti neke pomake.

Zbog čega je, prema vašem mišljenju, došlo do te pasivizacije međunarodne politike u BiH?

Ova strategija pasivne pozicije izlaska iz BiH napravljena je u vrijeme kome su prethodili veliki pomaci i reforme u BiH. Svi su očekivali da će se taj trend nastaviti. Međutim, nakon rušenja “travanjskog paketa” sve je stalo, a međunarodna zajednica nije korigirala svoju strategiju.

Oni moraju promijeniti tu poziciju i pomoći nam da riješimo preostala pitanja iz Daytonskog sporazuma kako bismo imali funkcionalnu državu, čije će institucije raditi bez OHR-a. To sada nije moguće, jer nemamo instrumente za deblokadu procesa. Nemamo riješeno ni pitanje Hrvata u Bosni i Hercegovini, ali ni pitanje bošnjačkoga i hrvatskog naroda u Republici Srpskoj.

Čovjek kupio stan za 98.000 eura i sad ga prodaje za 275.000. Zagrepčanka: ‘Rekla sam da se treba sramiti’