Prigodnim programom u režiji svojih studenata, Studij latinskog jezika i rimske književnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Mostaru obilježio je 10. obljetnicu svoga postojanja.
U režiji studenata
Na svečanosti održanoj na Maloj sceni Hrvatskog narodnog kazališta Mostar (HNK), okupili su se studenti, profesori, predavači i predstavnici crkve, a o značaju ove visokoškolske ustanove govorili su dekanica Filozofskog fakulteta prof. dr. Slavica Juka i profesori Josip Grubeša i Pavao Knezović. Svečanost je otvorena himnom Gaudeamus igitur, koju su izvele Marta Čolak i Lucija Zovko. - Još 1950. godine u BiH je utemeljena katedra za Latinski jezik i rimsku književnost. S početkom zadnjega rata i taj jedini studij u BiH je prestao s radom, ali je nekoliko godina poslije utemeljen studij na Filozofskom fakultetu. Ovo je jedini studij latinskog jezika u BiH, istaknuo je prof. dr. Pavao Knezović. Dekanica Juka zahvalila je svim studentima koji su sudjelovali u ovom autorskom projektu i istaknula značaj koji studij latinskog ima ne samo za Filozofski fakultet već sveučilišnu obitelj uopće.
- Rimska književnost ostavila je velika traga u civilizaciji, a vjernu publiku održala je do današnjeg dana, istaknula je prof. dr. Juka navodeći kao primjer rimskog lirskog i elegijskog pjesnika Gaja Valerija Katula, čiji se utjecaji mogu uočiti i kod pojedinih hrvatskih pjesnika. Tako su Katulove pjesme u nas prepjevali Dinko Ranjina, Ignjat Đurđević i Ivan Gundulić od starijih, a u novije doba Nikola Šop i Nikola Milićević. Katulov opus u cijelosti je preveo Dubravko Škiljan, 1979. godine. Studij latinskog jezika i rimske književnost dvopredmetni je studij koji je u ovih deset godina postojanja pohađalo oko stotinu učenika.
Dvopredmetni studij
Latinski jezik i rimska književnost može se kombinirati sa sljedećim studijima:
Hrvatski jezik i književnost
Engleski jezik i književnost
Njemački jezik i književnost, Filozofija, Povijest Arheologija i Povijest umjetnosti.
U drugom dijelu programa, studenti su izveli autorsku predstavu “Škrtac”, rađenu prema djelu najslavnijeg rimskog komediografa Tita Makcija Plauta i na taj način vratili nas u davna vremena antičke kulture i civilizacije koji su vidljivi i danas. Rimska književnost obuhvaća period od prvih pisanih spomenika na latinskom jeziku do kraja starog vijeka 529. godine. Ona se tijekom ovih stoljeća nije ravnomjerno razvijala i svoje najviše umjetničke domete dosegla je znatno kasnije od početaka rimske političke i kulturne povijesti. Pisana je na latinskom jeziku, ali se tradicionalno naziva rimskom, i to zato što prema imenu grada Rima i država i čitava civilizacija nose naziv rimska, te propašću Rima ne prestaje književnost na latinskom koji je živ i danas!
