Još nitko iz relevantnih institucija nije dao kvalitetan odgovor na pitanje Ekrema Ajanovića, zastupnika u Parlamentu BiH, koji tvrdi da se u Bosni i Hercegovini u slobodnoj prodaji nalazi 1800 lijekova koji nikad nisu kontrolirani u kontrolnom laboratoriju Agencije za lijekove.

Nejasan odgovor

Umjesto jasnog odgovora na postavljeno zastupničko pitanje, na ovu zabrinjavajuću informaciju iz Agencije je stigla površna konstatacija u kojoj stoji da kontrolni laboratorij Agencije za lijekove i medicinska sredstva u Sarajevu obavlja kontrolu kvalitete lijekova sukladno zakonom propisanim standardima.

U njihovu odgovoru nigdje se ne spominje je li točna informacija da se na farmaceutskom tržištu Bosne i Hercegovine nalazi 1800 lijekova koji uopće nisu kontrolirani.

Pozivajući se na izvore iz farmaceutske industrije, zastupnik Ekrem Ajanović tvrdi da, osim što mnogi lijekovi nisu laboratorijski ispitani, veliki broj njih registrira se mimo znanja Komisije za registraciju lijekova. Zahvaljujući financijski jakom i politički vrlo utjecajnom farmaceutskom lobiju, Bosna i Hercegovina je jedina europska država koja uopće nema jedinstvenu državnu listu esencijalnih lijekova. Umjesto njih svaki entitet, županija, po svojim internim kriterijima pod utjecajem interesa farmaceuta, pravi svoju listu esencijalnih lijekova.

U Agenciji za lijekove tvrde da su još prošle godine ponudili rješenje za pitanja državne esencijalne liste lijekova, koja se trebala usuglasiti kroz stručno vijeće, ali je cijeli postupak zastao kod Federalnog ministarstva zdravstva i Ministarstva zdravstva Republike Srpske, koji ponuđena rješenja, kažu, još analiziraju.

Jedan proizvođač

U takvom ambijentu s 13 esencijalnih lista lijekova koji se izdaju na teret sredstava obveznog zdravstvenog osiguranja, selektivno se stavljaju samo lijekovi jednog proizvođača, što im omogućava monopolizam.

Dio hrvatskih građana dobiva povećanje plaće od 150 eura, a od rujna i dodatnih 50 eura