Poplave su jedna od najvećih prirodnih prijetnji Bosni i Hercegovini.
To više nije teorija, nego iskustvo koje je zemlja najteže osjetila 2014. i 2024. godine, kada su vodene bujice pokazale koliko su životi ljudi, naselja, prometnice, poljoprivreda, industrija i institucije ranjivi kada se ekstremne oborine spoje s neuređenim koritima, lošim prostornim planiranjem i nedovoljnom spremnošću sustava.
Upravljanje rizikom
Upravo zato Plan upravljanja rizikom od poplava za vodno područje rijeke Save u Federaciji BiH za razdoblje 2024. - 2029. nije samo stručni dokument nego pitanje sigurnosti ljudi i imovine, a može se primijeniti i na puno šire područje. Vlada FBiH donijela ga je 8. travnja 2024., a riječ je o jednom od pet planova upravljanja rizikom od poplava izrađenih za različite jedinice upravljanja u BiH.
Ključna promjena je u pristupu. Ne govori se više samo o obrani od poplava nego o upravljanju rizikom.
To znači da se ne čeka trenutak kada voda probije nasipe, nego se unaprijed procjenjuje gdje je opasnost, tko je ugrožen, što treba graditi, što ne smije biti izgrađeno u plavnom području i kako lokalne zajednice moraju reagirati.
Plan navodi da su ciljevi izbjegavanje novih rizika, smanjenje postojećih rizika za vrijeme i nakon poplava, jačanje otpornosti te jačanje svijesti o poplavnim rizicima.
Posebno je važan podatak da je u poplavama 2014. na vodnom području Save u FBiH bilo poplavljeno više od 17.000 kuća, a pogođeno više od 33.000 ljudi. To je opomena da se svaki plan mora mjeriti ljudskim sudbinama, a ne samo tablicama.
Prema planu, kod stogodišnje računske poplave riziku je izloženo oko 23.229 stanovnika, 5964 pojedinačna stambena objekta i oko 96 četvornih kilometara poljoprivrednog zemljišta.
Rani alarm
Kod ekstremnog scenarija broj izloženih stanovnika raste na više od 42.000, a ugroženih kuća na gotovo 10.000.
Zato mjere ne smiju ostati na papiru. Plan prepoznaje prevenciju, zaštitu, pripravnost, oporavak i reviziju.
To uključuje prostorno planiranje, zabranu nove gradnje na rizičnim područjima, nasipe i regulacije, ali i prirodno upravljanje vodama: pošumljavanje obala, obnovu prirodnih sustava, zadržavanje vode, proširenje plavnih zona i ekološki prihvatljiv pristup smanjenju rizika.
Važni su i sustavi prognoziranja i ranog upozorenja, planovi odgovora, javna svijest i pripravnost građana. U vremenu klimatskih promjena BiH mora shvatiti da poplava nije samo problem vodoprivrede.
To je problem općina, urbanizma, cesta, škola, bolnica, poljoprivrede, civilne zaštite i svakog kućanstva uz rijeku ili potok. Najskuplja je ona voda za koju se pravimo da neće doći.
Otvori KEKS Pay
