Ako volite ljutu hranu, postoji dobar razlog da čili papričice češće pronađu mjesto na vašem tanjuru. Osim što jelima daju karakterističnu ljutinu, sadrže kapsaicin – spoj odgovoran za osjećaj „vatre“ u ustima, ali i tvar kojoj se pripisuje niz potencijalnih zdravstvenih učinaka.
Čili, kajenski papar, jalapeño i druge ljute papričice pripadaju rodu Capsicum, a razlikuju se po veličini, boji i količini kapsaicina. Što ga papričica sadrži više, to je ljuća.
Upravo je kapsaicin jedan od glavnih razloga zbog kojih su ljute papričice privukle pozornost istraživača. Dosadašnja istraživanja upućuju na njihovo protuupalno i antioksidativno djelovanje te moguće povoljne učinke na zdravlje srca, metabolizam i regulaciju šećera u krvi.
Čili bi mogao čuvati zdravlje srca
Jedan od zanimljivijih potencijalnih učinaka čilija povezan je s kardiovaskularnim zdravljem. Analiza objavljena krajem 2020. godine obuhvatila je podatke iz 4.729 prethodnih istraživanja i više od 570.000 ljudi iz SAD-a, Italije, Kine i Irana, piše Ordinacija.hr.
Istraživači su otkrili da su osobe koje su redovito konzumirale čili imale 26 posto manji rizik od smrti od srčanih bolesti, 23 posto manji rizik od smrti od raka te 25 posto manji rizik od smrti od bilo kojeg uzroka u usporedbi s osobama koje su ga rijetko ili uopće nisu konzumirale.
Važno je naglasiti da ovakvi rezultati pokazuju povezanost, a ne dokazuju da je upravo čili uzrok smanjenog rizika. Ipak, neka istraživanja također upućuju na to da kapsaicin može povoljno utjecati na razinu LDL kolesterola i triglicerida te procese povezane sa zgrušavanjem krvi.
Bogate su vitaminima i antioksidansima
Čili papričice sadrže vitamin C, vitamin A i različite antioksidativne spojeve, uključujući beta-karoten i druge karotenoide.
Vitamin C važan je za normalno funkcioniranje imunosnog sustava i zacjeljivanje rana, dok vitamin A pridonosi zdravlju očiju i normalnoj funkciji imuniteta.
Antioksidansi pomažu zaštititi stanice od oksidativnog stresa, odnosno oštećenja povezanih sa slobodnim radikalima. Upravo kombinacija kapsaicina, vitamina i drugih biljnih spojeva čini čili zanimljivim dijelom raznolike prehrane.
Kapsaicin može potaknuti metabolizam
Kapsaicin može potaknuti termogenezu, odnosno stvaranje topline u organizmu, pri čemu se troši određena količina energije. Istraživanja pokazuju da može blago povećati potrošnju energije i oksidaciju masti.
Ipak, to ne znači da će samo dodavanje čilija prehrani dovesti do značajnog gubitka kilograma. Za održavanje zdrave tjelesne težine najvažniji su uravnotežena prehrana, tjelesna aktivnost i odgovarajući energetski unos.
Može utjecati na šećer u krvi
Neka istraživanja upućuju na to da kapsaicin može utjecati na odgovor organizma na obrok i regulaciju šećera u krvi. Zbog toga se proučava i njegova moguća uloga u smanjenju metaboličkog rizika, uključujući rizik od dijabetesa tipa 2.
No čili nije zamjena za zdravu prehranu, tjelesnu aktivnost ni propisanu terapiju kod osoba koje već imaju dijabetes.
Ima protuupalno i analgetsko djelovanje
Kapsaicin se povezuje s protuupalnim djelovanjem jer utječe na različite signalne putove povezane s upalom. Zbog toga se istražuje njegova moguća primjena kod različitih bolnih i upalnih stanja.
Njegov se analgetski učinak već koristi u nekim lokalnim pripravcima za ublažavanje određenih vrsta boli, poput krema i flastera za neuropatsku bol.
Kada pojedemo ljutu papričicu, kapsaicin aktivira receptore koji mozgu šalju signal sličan onome koji se javlja kod topline i boli. Zato osjećamo pečenje, a mogu se pojaviti i znojenje i crvenilo.
Ljuta hrana ne uzrokuje čir, ali može smetati osjetljivom želucu
Ljuta hrana sama po sebi ne uzrokuje čir na želucu. Glavni uzroci peptičkih ulkusa su infekcija bakterijom Helicobacter pylori i primjena određenih lijekova, osobito nesteroidnih protuupalnih lijekova.
Ipak, osobe koje imaju refluks, gastritis ili osjetljiv želudac mogu primijetiti da im vrlo ljuta hrana pogoršava simptome. Zato količinu treba prilagoditi vlastitoj toleranciji.
Može li čili zaštititi od raka?
Kapsaicin se istražuje i zbog potencijalnog antikancerogenog djelovanja. U laboratorijskim istraživanjima i pokusima na životinjama pokazao je sposobnost utjecaja na rast određenih tumorskih stanica, uključujući stanice raka prostate.
Međutim, rezultate takvih istraživanja ne treba automatski prenositi na ljude. Trenutačno nema dovoljno dokaza da bi se konzumacija čilija mogla preporučiti kao način prevencije ili liječenja raka.
Koliko čilija treba jesti?
Ne postoji univerzalna količina koja je potrebna za ostvarivanje zdravstvenih koristi. Čili je dovoljno koristiti kao začin u okviru raznolike i uravnotežene prehrane.
Ako inače ne jedete ljuto, počnite s manjim količinama i postupno ih povećavajte. Pritom vrijedi zapamtiti da veća količina kapsaicina ne znači nužno i veći zdravstveni učinak.
Ljute papričice stoga mogu biti vrijedan dodatak jelovniku – ne kao lijek ili čarobno sredstvo za mršavljenje i prevenciju bolesti, već kao ukusan izvor biljnih spojeva povezanih s nizom potencijalnih zdravstvenih dobrobiti.
Otvori KEKS Pay
