Stotinjak metara duboko u planini na Svalbardu, tisuću kilometara od kopnene Norveške, čuva se oko 1,4 milijuna uzoraka sjemena iz gotovo svih zemalja svijeta.

Trezor je otvoren 2008. godine i zamišljen je kao pričuva koja se nikada neće koristiti. Dosad je otvoren tri puta, i sva tri puta zbog istog rata.

Sjeme se čuva na mnogim mjestima u svijetu

Gotovo svaka zemlja ima svoju banku gena u kojoj se čuvaju sorte pšenice, ječma, mahunarki i drugih kultura, često one koje se više ne uzgajaju komercijalno.

Problem je u tome što su te banke ranjive. Dovoljan je nestanak struje na nekoliko dana da se izgubi zbirka koja se prikupljala desetljećima. Trezor na Svalbardu zamišljen je kao sigurnosna kopija svih tih banaka na jednom mjestu.

Zašto baš planina iznad Arktičkog kruga

Izbor mjesta nije bio simboličan, već tehnički.

Sjeme se mora čuvati na minus 18 stupnjeva Celzija. Rashladni uređaji to omogućuju, ali samo dok ima struje.

Na Svalbardu je tlo trajno smrznuto. To znači da bi, čak i kada bi svi uređaji prestali raditi i kada bi cijeli otok ostao bez struje, temperatura u trezoru rasla vrlo sporo i ostala ispod nule.

Osim toga, lokacija je odabrana prema još nekoliko kriterija: nalazi se iznad razine mora čak i u najgorem scenariju topljenja leda, područje je seizmički mirno, a nalazi se daleko od bilo kakvog vjerojatnog ratišta.

Ulaz je jedini vidljivi dio – betonski klin koji strši iz snijega. Sve ostalo nalazi se u planini, piše N1

Sjeme ostaje vlasništvo onoga tko ga je poslao

Način na koji trezor funkcionira često se pogrešno shvaća. Norveška je izgradila i financira objekt, ali sjeme nije njezino. Svaka zemlja ili institucija koja pošalje uzorke ostaje njihov vlasnik. Kutije se ne otvaraju i nitko im ne može pristupiti osim onoga tko ih je poslao.

Trezor tako funkcionira poput bankovnog sefa, a ne kao zbirka. Norveška zna što se nalazi unutra, ali ne posjeduje ništa od toga. Kapacitet je četiri i pol milijuna uzoraka, a trenutačno je popunjen otprilike trećinom.

Alep, 2015.

Dosad je sjeme povučeno tri puta i svaki put zatražila ga je ista institucija.

Riječ je o Međunarodnom centru za poljoprivredna istraživanja u sušnim područjima, čija se banka gena nalazila u Alepu u Siriji. Ta je zbirka bila jedna od najvažnijih na svijetu jer je sadržavala sorte iz Plodnog polumjeseca, područja u kojem je poljoprivreda i nastala.

Kada je 2011. godine počeo rat, zbirka se našla u opasnosti. Između 2012. i 2014. na Svalbard su poslali više od 14.000 uzoraka kao osiguranje. U rujnu 2015. zatražili su ih natrag. Bilo je to prvo povlačenje u povijesti trezora.

Poslano im je oko 38.000 uzoraka pšenice, ječma, leće i slanutka, i to u pošiljkama koje su iz sigurnosnih razloga držane u tajnosti. Sjeme je poslano u nove laboratorije u Maroku i Libanonu.

Zanimljiv je i detalj iz same Sirije. Zbirka u Alepu radila je na dizelskom generatoru, a pobunjenici koji su kontrolirali to područje dopustili su joj da nastavi s radom jer je i njima taj generator bio koristan.

Sjeme koje je posađeno pa vraćeno

Ovo je dio koji se rjeđe spominje, a važniji je od samog povlačenja.

Povučeno sjeme je posađeno, uzgajano i od njega je dobiveno novo sjeme.

To je novo sjeme zatim ponovno poslano na Svalbard, u depozitima 2017., 2018. i 2019. godine. Sustav je tako zatvorio krug: uzeli su sigurnosnu kopiju, obnovili izvornu zbirku, a zatim napravili novu sigurnosnu kopiju.

To je jedini put da je trezor iskorišten za ono zbog čega je i napravljen, a ne samo kao skladište. Trezor je i sam jednom bio na kušnji.

Godine 2016. neuobičajeno toplo vrijeme na Arktiku dovelo je do topljenja snijega i leda, zbog čega se ulazni tunel napunio vodom. Voda se zaledila prije nego što je doprla do same komore, pa sjeme nikada nije bilo ugroženo.

Norveška je ipak uložila u dogradnju, koja je završena 2019. godine, a uključivala je vodonepropusne zidove i sustav odvodnje.

Danas se u trezoru čuva sjeme više od 6.000 biljnih vrsta. Novi depoziti stižu nekoliko puta godišnje, a stručnjaci upozoravaju da povlačenja izazvana ratovima postaju sve češća. Iračka banka gena uništena je nakon invazije 2003. godine, a palestinska banka gena u Hebronu u kolovozu 2025. godine.

Novi pravilnik: Evo što će se uskoro moći graditi bez građevinske dozvole