Iako je u svibnju proslavio 90. rođendan, liječnik Kiril Apostolov nema namjeru odložiti liječničku torbu. Svakoga dana odlazi u ambulantu, a potom obilazi i pacijente koji više ne mogu doći na pregled. Njegov radni dan započinje u sedam sati, a završava tek nakon obilaska više sela u kojima skrbi za više od 1.500 ljudi.
Vitalnog Kirila godine, kako kaže, zasad ne sprječavaju da radi posao kojem je posvetio više od šest desetljeća života. Svakodnevno pješice obilazi i zahtjevne planinske ulice, a zatim automobilom obilazi okolna mjesta kako bi pregledao pacijente koji zbog bolesti ili starosti više ne mogu doći u ambulantu.
"Trenutačno se osjećam dobro. Posao mi ne predstavlja teret i nastavit ću raditi dok god budem mogao i dok su pacijenti zadovoljni", kaže Apostolov.
Njegova ambulanta djeluje u staroj zgradi u kojoj se još uvijek mogu pronaći ormarići i medicinska oprema iz prošlog stoljeća. Ondje svakoga jutra od osam sati prima pacijente koji dolaze zbog različitih zdravstvenih tegoba, od povišenog krvnog tlaka do dijabetesa i drugih kroničnih bolesti.
Nakon ambulantnog dijela posla slijede kućni posjeti. Upravo su oni mnogim starijim stanovnicima okolnih sela jedina prilika za liječnički pregled. Jedna od njegovih pacijentica, 88-godišnja Milka Oumlenova, kaže kako je liječnik stariji od nje, ali se i dalje kreće bez štapa, dok su njoj potrebna čak dva.
"Želim mu dug život i da nas još dugo liječi", poručila je nakon pregleda.
Nedostaje mladih liječnika
Priča Kirila Apostolova nije usamljen slučaj. U mnogim ruralnim sredinama Bugarske liječnici opće medicine nastavljaju raditi i dugo nakon navršene dobi za umirovljenje jer ih jednostavno nema tko zamijeniti. Prema podacima Eurostata, više od polovice liječnika u toj zemlji starije je od 55 godina, što je najveći udio među državama Europske unije. Prosječna dob liječnika opće medicine premašuje 61 godinu.
Istodobno, Bugarska ima jedan od najnižih očekivanih životnih vijekova u Europskoj uniji te visoku stopu smrti koje su se mogle spriječiti pravodobnim liječenjem. Stručnjaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) upozoravaju da na takve pokazatelje utječe i manjak liječnika, zbog čega se bolesti često otkrivaju prekasno ili se kronični bolesnici ne prate dovoljno kvalitetno.
Vjeran pozivu
Apostolov je liječničku karijeru započeo još 1962. godine. Radio je kao liječnik opće prakse, vodio bolnički odjel, bavio se kardiologijom, a u sadašnju ambulantu stigao je tek nakon šezdesete godine života. Kaže da se medicina tijekom desetljeća uvelike promijenila, no iskustvo stečeno kroz godine ostaje neprocjenjivo. Ipak, svjestan je da će jednoga dana morati u mirovinu.
"Odmah bih prepustio posao nekome tko bi želio doći raditi ovdje, ali mladih liječnika jednostavno nema", priznaje.
Sličnog je mišljenja i dopredsjednica Bugarske nacionalne udruge liječnika opće medicine Gergana Nikolova, koja smatra da mlade od ovog poziva odvraćaju prevelika administracija, skromna primanja i ograničene mogućnosti profesionalnog napredovanja, osobito u manjim sredinama. Unatoč tome, vjeruje da se primjerom i mentorstvom mogu potaknuti nove generacije liječnika, baš kao što je i sama prije više od dvadeset godina učila upravo od doktora Apostolova.
Otvori KEKS Pay
