Europska unija donijela je odluku o potpunoj zabrani prisutnosti opasne kemikalije bisfenol A (BPA) u ambalaži za hranu, koja će se primjenjivati postupno. Nakon što je već zabranjena u bočicama za bebe i termalnom papiru, poput fiskalnih računa, nova regulativa trebala bi spriječiti da bisfenol A preko hrane dospije u naš organizam. Prema najavama, završetkom prijelaznog roka od srpnja 2026. godine, na tržištu EU više se neće smjeti prodavati ambalaža za hranu proizvedena uz upotrebu BPA ili sličnih bisfenola. Ova kemikalija predstavlja dokazani rizik za imunosni i hormonalni sustav, a znanstvene studije povezuju je s astmom, autoimunim bolestima, dijabetesom, neplodnošću te određenim vrstama karcinoma, piše DW.
Bisfenol A je industrijska kemikalija koja se desetljećima koristi za proizvodnju tvrde i prozirne plastike poznate kao polikarbonat, kao i takozvanih epoksidnih smola. Te se smole nalaze, primjerice, u unutarnjem sloju konzervi za hranu ili limenki za piće, gdje imaju ključnu ulogu u sprječavanju hrđanja lima i otapanja metala koji bi inače prešli u hranu. Osim u konzervama i limenkama, BPA se također može pronaći u plastičnim folijama, tiskarskim bojama i ljepilima. Prema podacima ekološke organizacije BUND, samo se u Njemačkoj godišnje na tržište plasira oko 410.000 tona ove tvari, što svjedoči o njezinoj širokoj rasprostranjenosti.
Zabrana Europske unije ne odnosi se samo na jednokratnu ambalažu, već i na višekratne predmete poput boca za vodu, kutija za užinu ili plastičnog kuhinjskog posuđa. Problem nastaje kada se kemijske tvari poput BPA koriste u posudama za hranu jer male količine mogu prijeći u namirnice i pića te tako dospjeti u ljudski organizam. Nova, stroža regulativa obuhvaća i druge opasne bisfenole, poput bisfenola S (BPS) i bisfenola F (BPF), kako bi se izbjegao efekt "zamjene jedne štetne tvari drugom", budući da i te alternative pokazuju slične zdravstvene rizike.
Odluka o zabrani uslijedila je nakon što je Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) 2023. godine objavila znanstveno mišljenje u kojem je zaključila da izloženost BPA putem prehrane predstavlja zdravstveni rizik za potrošače svih dobnih skupina. EFSA je tada drastično, za čak 20.000 puta, smanjila podnošljivi dnevni unos (TDI) u usporedbi s razinom iz 2015., što je bio ključni pokretač za novu regulativu. Prije svega, BPA štetno djeluje na hormonalni sustav jer je klasificiran kao endokrini disruptor, što znači da može ometati rad hormona, ugroziti plodnost muškaraca i žena, potencijalno poremetiti pubertet i povezuje se s nastankom hormonski ovisnih karcinoma. Zanimljivo je da je njegovo djelovanje slično ženskom spolnom hormonu estrogenu poznato već gotovo stotinu godina, još od tridesetih godina prošlog stoljeća kada je testiran kao umjetni estrogen.
Koliko je izloženost raširena, pokazuju i šokantni podaci europskih istraživanja. U studiji Europske agencije za okoliš (EEA), provedenoj u jedanaest europskih zemalja, bisfenol A otkriven je u urinu kod čak 92 posto sudionika, dok je novija studija iste agencije pokazala da je 100 posto ispitanika bilo izloženo razinama BPA iznad sigurnosnih granica. Slični rezultati zabilježeni su i u SAD-u, gdje je nacionalna zdravstvena studija još 2004. godine pokazala prisutnost BPA u urinu kod 93 posto sudionika. U naše tijelo kemikalija dospijeva uglavnom preko posuda za hranu i piće, a trudnice je preko posteljice mogu prenijeti na fetus, što predstavlja poseban rizik za nerođenu djecu. Iako su bisfenoli prisutni i u zraku, prašini i vodi, prehrana se smatra glavnim izvorom izloženosti.
Najnovija zabrana upotrebe BPA u posudama za hranu u EU najstroža je na svijetu, no postoje određene iznimke i dodatni prijelazni rokovi kako bi se industriji omogućila prilagodba. Primjerice, hrana koja se već nalazi u ambalaži sa sadržajem BPA moći će se prodavati sve dok se ne potroše zalihe, između ostalog i kako bi se spriječilo nepotrebno bacanje hrane. Tamo gdje još uvijek nema odgovarajućih i sigurnih alternativa za BPA, odobreni su duži prijelazni rokovi. To je slučaj s konzervama za kiselu hranu, kao što su riba, voće i povrće, koje će smjeti imati premaz s BPA sve do 2028. godine. Razlog je taj što kiselina iz hrane može nagristi lim, pa je premaz nužan kako bi se spriječio prijelaz metala u sadržaj konzerve.
Iako u Europskoj uniji ne postoji obveza navođenja BPA premaza na proizvodima, potrošači se uz nekoliko mjera mogu sami zaštititi. Prvo, preporučuje se izbjegavanje namirnica iz konzervi i korištenje staklenih posuda. Umjesto plastičnog, bolje je koristiti kuhinjski pribor od drveta, stakla ili nehrđajućeg čelika. Važno je izbjegavati podgrijavanje hrane u plastičnim posudama u mikrovalnoj pećnici. Pri kupovini plastičnih predmeta treba tražiti oznaku "bez bisfenola" (Bisphenol-free), jer napomena "bez BPA" (BPA-free) nije dovoljna garancija, s obzirom na to da su u proizvodnji mogle biti korištene druge, jednako štetne vrste bisfenola. Čak ni na kampiranju ne biste trebali podgrijavati hranu izravno u konzervama, a vodu iz slavine načelno je sigurnije piti samo kada je hladna, što štiti i od teških metala koji se mogu otpustiti iz starih cijevi.
Otvori KEKS Pay
