Srijeda, 12. kolovoza, bit će jedan od zanimljivijih dana za ljubitelje astronomije ove godine. U kratkom vremenskom razdoblju nebo će ponuditi nekoliko neobičnih prizora – dogodit će se potpuna pomrčina Sunca, dosegnut će se maksimum meteorskog roja Perzeida, a u jutarnjim satima na nebu će se pojaviti i skupina od šest “poravnanih” planeta, piše emedjimurje.net.
Upravo ta neobična podudarnost posljednjih je dana izazvala velik interes na internetu. Uz fotografije planeta, pomrčine i meteora pojavile su se i tvrdnje o „kozmičkom resetu”, promjeni Zemljine gravitacije pa čak i smaku svijeta. Astronomija, međutim, priča bitno manje dramatičnu, ali zato puno zanimljiviju priču.
Prema podacima NASA-e, 12. kolovoza dogodit će se potpuna pomrčina Sunca. Mjesečeva sjena prijeći će preko sjeverne Rusije, Grenlanda, Islanda, Atlantskog oceana te Španjolske i manjeg dijela Portugala. U velikom dijelu Europe bit će vidljiva djelomična pomrčina.
Iz BiH će biti vidljiva djelomična pomrčina Sunca. Ovo je prva potpuna pomrčina u Europi od 1999. godine, koja će svoj potpuni oblik pokazati samo na nebu iznad Španjolske i Islanda. No, i naš djelomični pogled bit će jedinstven, a iskusni astronom Boris Štromar iz astronomskog društva Beskraj, koji je dosad lovio i promatrao čak četiri potpune pomrčine Sunca diljem svijeta, objašnjava zašto je ovaj događaj poseban. Pomrčina će započeti oko 19:30, kada Mjesec polako počne zaklanjati Sunce, a taj se početak golim okom neće primijetiti. Kako će se večer primicati, prizor će postajati sve dramatičniji, a kulminacija se poklapa s jednim od najljepših trenutaka dana.
Ono što ovu pomrčinu čini iznimno atraktivnom za promatrače iz BiH jest činjenica da će se njezin maksimum dogoditi točno u trenutku zalaska Sunca, oko 20 sati. To znači da ćemo imati priliku vidjeti prizor pomračenog Sunca u obliku srpa kako tone u horizont. Za najbolji doživljaj ključno je pronaći lokaciju s čistim pogledom prema zapadu-sjeverozapadu, bez planina ili zgrada koje bi mogle zakloniti horizont
Ni Hrvatska neće biti među područjima iz kojih će se vidjeti potpuna pomrčina. U Zagrebu će se, primjerice, vidjeti djelomična pomrčina. Prema astronomskim izračunima, početak je oko 19.25 sati, maksimum oko 20.06 sati, a završetak oko 20.09 sati. U trenutku maksimuma bit će zaklonjeno oko 76 posto Sunčeva diska.
Pomrčina je posljedica vrlo preciznog položaja Sunca, Mjeseca i Zemlje. Mjesec prolazi između Zemlje i Sunca, a njegova sjena pada na određeni dio Zemljine površine.
Ništa se u tom procesu ne događa „izvan prirodnih zakona”. Pomrčine su predvidljive astronomske pojave i znanstvenici njihov točan trenutak mogu izračunati godinama unaprijed.
Ipak, pogled prema Suncu nije bezazlen. Kod djelomične pomrčine nikako se ne smije gledati izravno u Sunce bez odgovarajuće zaštite za promatranje Sunca, upozorava NASA.
Dok će se tijekom dana gledati prema Suncu, noć donosi potpuno drugačiji spektakl. Oko 12. i 13. kolovoza svoj maksimum dosežu Perzeidi, jedan od najpoznatijih i najpopularnijih meteorskih rojeva, odnosno “Suze svetog Lovre”. NASA navodi da se Perzeidi pojavljuju svake godine kada Zemlja prolazi kroz trag prašine koji je za sobom ostavio komet 109P/Swift-Tuttle. Sitne čestice ulaze u Zemljinu atmosferu velikom brzinom i izgaraju, ostavljajući svjetleće tragove na noćnom nebu.
Ovogodišnji termin posebno je zanimljiv jer se maksimum Perzeida poklapa s mladim Mjesecom, pa njegova svjetlost neće umanjiti svjetlost slabijih meteora. To bi, uz vedro nebo i što manje svjetlosnog onečišćenja, trebalo omogućiti vrlo dobre uvjete za promatranje.
Drugim riječima, ako 12. kolovoza navečer pogledate prema nebu, nećete svjedočiti „raspadu svemira”, nego vrlo poznatom godišnjem događaju koji se ponavlja iz godine u godinu..
Kao da pomrčina i Perzeidi nisu dovoljni, jutro 12. kolovoza donosi još jedan zanimljiv prizor.
Oko tog datuma pred zoru će se na nebu pojaviti šest planeta: Jupiter, Merkur, Mars, Saturn, Uran i Neptun. Astronomski portali ovaj događaj opisuju kao planetarno poravnanje.
No riječ „poravnanje” može biti pomalo varljiva. Planeti neće biti poredani poput kuglica na savršeno ravnoj crti u svemiru. Riječ je o tome da će se, gledano sa Zemlje, njihovi položaji na nebeskoj sferi prividno naći u približno istom području neba.
Još važnije – neće svih šest planeta biti jednako lako vidjeti golim okom. Mars i Saturn bit će među lakšim metama, dok će Uran zahtijevati barem dalekozor, a Neptun teleskop. Jupiter i Merkur bit će nisko nad horizontom i njihovo će promatranje ovisiti o uvjetima i čistom horizontu.
Dakle, „šest planeta na nebu” zvuči spektakularno, ali ne znači da će šest sjajnih kugli biti jasno vidljivo svima koji ujutro izađu iz kuće.
Kada se nekoliko stvarnih i zanimljivih astronomskih pojava dogodi u približno istom razdoblju, društvene mreže vrlo brzo pronađu dodatno objašnjenje.
Posljednjih dana šire se objave koje 12. kolovoza nazivaju „najmoćnijim danom godine”, „kozmičkim resetom”, a neki idu toliko daleko da tvrde kako bi moglo doći do katastrofalnih promjena na Zemlji ili čak smaka svijeta. Slične rasprave mogu se pronaći i na Redditu, gdje su pojedini korisnici povezivali pomrčinu, Perzeide i planetarno poravnanje s navodnim „krajem svijeta”.
Posebno se pojavila i priča o navodnom „gašenju gravitacije” tijekom pomrčine. Za to ne postoji nikakva znanstvena osnova. Ekonomski Times, primjerice, piše upravo o toj glasini te navodi da pomrčina ne može uzrokovati nestanak Zemljine gravitacije.
Gravitacija neće nestati. Zemlja neće prestati rotirati. Planeti neće izletjeti iz svojih orbita. A za 12. kolovoza nije poznat nikakav astronomski događaj koji bi predstavljao prijetnju životu na Zemlji..
Otvori KEKS Pay
