Bosna i Hercegovina sve ozbiljnije ulazi u razdoblje obnovljivih izvora energije. Nakon godina u kojima se elektroenergetski sustav dominantno oslanjao na ugljen i hidroenergiju, novi projekti vjetroelektrana pokazuju da se energetska slika zemlje postupno mijenja. Elektroprivreda BiH i Srednjobosanska županija potpisali su ugovore o koncesiji za razvoj vjetroelektrane "Vlašić" i fotonaponskih elektrana "Gračanica 1" i "Gračanica 2" na području Bugojna, a planirana vjetroelektrana "Vlašić" trebala bi imati devet vjetroagregata i godišnju proizvodnju između 112 i 116 GWh električne energije. Vrijednost te investicije procjenjuje se na 90 milijuna eura, a projekt bi se gradio na nenaseljenom platou Vlašića, na nadmorskoj visini od oko 1850 metara. Drugi važan projekt je VE Bitovnja kod Konjica, za koju je Elektroprivreda BiH osigurala kredit Europske investicijske banke do 56 milijuna eura. Ta bi vjetroelektrana trebala imati instaliranu snagu do 90 MW i očekivanu godišnju proizvodnju do 230 GWh, a ukupna vrijednost projekta procjenjuje se na 135 milijuna eura.
Odgovorna energija
U BiH trenutačno rade tri vjetroelektrane: Mesihovina i Jelovača na području Tomislavgrada te Podveležje iznad Mostara, dok novi projekti pokazuju kako vjetar sve više postaje strateški energetski resurs. Forbes BiH navodi kako energija vjetra u Strategiji razvoja elektroenergetskog sektora BiH do 2030. ima značajno mjesto, a da mjerenja na potencijalnim lokacijama pokazuju prosječne godišnje brzine vjetra od 6 do 8 metara u sekundi na visini od 50 metara.
Prema istom izvoru, analizirani potencijal lokacija procjenjuje se na oko 900 MW, a tehnički potencijal, bez svih ograničenja, na približno 2000 MW. No obnovljiva energija ne smije se promatrati samo kroz gradnju i proizvodnju. Pravo pitanje za ozbiljnu energetsku politiku glasi: što će biti za 20 ili 25 godina kada dio opreme dođe do kraja radnog vijeka? Vjetroelektrana nije samo toranj koji se okreće na vjetru. Ona je infrastruktura koja mora imati plan održavanja, zamjene, reciklaže i oporabe.
Od lopatica do mostova
Upravo se tu otvara nova tema za BiH. U svijetu se sve više raspravlja o tome što učiniti sa starim lopaticama vjetroturbina, jer su izrađene od materijala koji su izdržljivi u radu, ali zahtjevni za recikliranje.
The Guardian navodi kako je 85 do 90 posto vjetroturbine napravljeno od čelika i drugih materijala koji se lako recikliraju, dok su lopatice od staklenih ili karbonskih vlakana znatno teže za razgradnju. Europa bi do 2030. mogla demontirati oko 14.000 vjetroturbina, što bi stvorilo između 40.000 i 60.000 tona otpada od lopatica. Zato nastaju nova rješenja: stare lopatice koriste se za nadstrešnice, urbanu opremu, elemente infrastrukture, pa čak i mostove. Istraživanja o takozvanim "BladeBridge" rješenjima pokazuju kako se umirovljene lopatice mogu prenamijeniti u nosive konstrukcijske elemente, poput pješačkih mostova, stupova, zaštitnih barijera ili skloništa. Za BiH je to važna lekcija. Ako danas gradimo zelenu energiju, ne smijemo sutra stvarati nova groblja kompozitnog otpada. Buduće koncesije trebale bi sadržavati obvezu plana razgradnje, financijsko jamstvo za uklanjanje opreme, procjenu mogućnosti reciklaže i jasnu odgovornost investitora. Vjetar može biti velika prilika za BiH, ali samo ako energetska tranzicija bude kružna, odgovorna i pravedna prema prostoru u kojem se gradi.
Otvori KEKS Pay
