U organizaciji fojničke Podružnice HKD-a “Napredak” u galeriji Samostana Duha Svetoga u Fojnici otvorena je izložba “Novi život starog hrasta” autora Ive Jelušića. U pitanju su predmeti kostolačke kulture, uglavnom posuđe izrađeno od abonosa, hrasta lužnjaka koji je u rijeci Bosni “odležao” nevjerojatnih 5000 godina, piše Večernji list BiH.
Po struci prosvjetar
Jelušić, prosvjetar iz Odžaka, zaljubljenik u povijest i kulturu, abonos je pažljivo osušio kako se ne bi pretvorio u prah te s puno ljubavi i truda po dijelovima originalnih posuda korištenih prije nekoliko tisućljeća izradio identične te starom hrastu dao novi život. - Velika nam je čast što smo i u Fojnici mogli organizirati ovu izložbu uz potporu Franjevačkog samostana i gvardijana fra Marija Katušića - kazala je Ljiljana Jurak, predsjednica HKD-a “Napredak” Fojnica, otvarajući izložbu u Fojnici. - Izložba u Fojnici je 23. po redu. Posjetitelji su oduševljeni gdje god sam izlagao jer ovi predmeti uistinu su onakvi kakvi su korišteni prije 5000 godina, prije nego što je rijeka potopila drvo hrasta i tako ga sačuvala, omogućivši mu bez dotoka zraka sazrijevanje u mulju. Predmete izrađujem ručno, a materijal pronalazim na lokalitetu Pivnica u naselju Potočani kod Odžaka koji je najznačajnije nalazište u BiH. Izrađujem ih s puno ljubavi jer želim pokazati kako su to ljudi živjeli na ovim prostorima, dio naše bogate kulture koju, čini mi se, mi najmanje cijenimo jer događa se da nam abonos završi u Japanu ili bilo gdje drugdje jer nalazišta poput Pivnice kod Odžaka vrlo su rijetka - kaže autor Jelušić. Inače, prve vijesti o nalazištu abonosa na lokalitetu Pivnice objavio je Zdravko Marić u Glasniku Zemaljskog muzeja 1958. Iste je godine Zemaljski muzej pokrenuo istraživanja, a vodio ih je dr. Alojz Benac uz pomoć kustosa Đure Baslera. Na Pivnicu je prvi pozornost skrenuo tadašnji župnik u Potočanima fra Anto Tolić koji je prikupio prve primjerke keramike kostolačkog tipa. Pronađeni ostaci keramičkih posuda na lokalitetu Pivnice pripadaju eneolitičkoj kulturi čiji je razvoj počeo 3250. godine prije Krista na području jugoistočne Europe te je BiH zahvaljujući tom nalazištu zauzela značajno mjesto na eneolitičkoj karti Europe.
Ljepota izložaka
Zbirka posuda od abonosa čuva se i u Arhivu BiH. Viša arhivistica Sandra Biletić istaknula je posebno ljepotu izloženih primjeraka posuđa.
- To su predmeti jednostavne i savršene izvanvremenske estetike - naglasila je djelatnica Arhiva BiH te istaknula kako su nalazišta abonosa i u dolini Bile kod Travnika, u Derventi i Kaknju poprilično neistražena.
