Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kolumne

Svi već dobro znate da je škola demokracije na daljinu u BiH dala loše rezultate!

31. kolovoza 2020. u 11:13 0 komentara 145 prikaza

Sutra počinje klimatološka jesen, temperature bi trebale pasti. Za razliku od političke jeseni. Političko ozračje moglo bi biti sve vruće i vruće, ali, nažalost, za koronavirus nedovoljno vruće.

Uskoro će početi nova školska godina, a kakva, sve će ovisiti o epidemiološkoj situaciji. Nekada su đaci znali svakodnevno pješačiti i do desetak kilometara do škole, a valjalo se vratiti doma, često mokri do gole kože, još češće gladni, ali glad za znanjem bila je jača od svih nedaća. Tko je od nekadašnjih đaka koji su kroz školovanje od kuće do škole prepješačili dužinu ekvadora mogao i pomisliti da će doći vrijeme kad će se moći učiti na daljinu posredstvom novih tehnologija?Roditelji bi htjeli da djeca pohađaju nastavu i stječu znanja na tradicionalni način u učionicama, a hoće li im se moći udovoljiti, ovisit će o epidemiološkim mjerama.

Sve nas ovo zajedno podsjeti na razgovor neugodni između majke i sina:

- Sine, spremaj se u školu, nema nikakvih izmotavanja!

- Mama, ne želim u školu, đaci me mrze, a nastavnici preziru – reče joj sin.

- Moraš, sine, moraš, tebi je ipak 45 godina i ti si ravnatelj škole – uvjerava ga majka.

Škole će biti ovakve ili onakve, a što sa školom demokracije na daljinu u BiH? Svi već dobro znate da je ta škola demokracije na daljinu dala loše rezultate! U njoj je veliki broj ponavljača, a mnogi su i pred isključenjem. Bosna je šaptom pala pod Turke u 15. stoljeću, a tek je od početka 90-ih godina prošloga stoljeća Bosna i Hercegovina postala samostalna država. Današnje granice Bosne i Hercegovine poklapaju se u najvećoj mjeri s granicama utvrđenim mirovnim pregovorima u Srijemskim Karlovcima 1699. i Požarevcu 1718. godine te potvrđene na Berlinskom kongresu 1878. Po nekim povjesničarima, na Berlinskom kongresu legalizirana su turska osvajanja nakon četiri stoljeća genocida! Te granice potom su “potvrđene” na ZAVNOBiH-u i AVNOJ-u. Banditerova komisija je avnojske granice priznala kao granice novih država, a Daytonskim sporazumom stvorena je asimetrična država dvaju entiteta i triju etniciteta. Po logici stihova guslarske pjesme o kraljeviću Marku: “Uze koplje kraljeviću Marko i prebi ga na tri polovine!”. Akcija Oluja i uspjesi hrvatskih i snaga Armije BiH istočno od Dinare na temelju sporazuma Tuđman - Izetbegović natjerali su srpske lidere na Daytonski sporazum koji je potpisan nakon rata svih protiv svih. Ameri koji su skovali taj sporazum znali su valjda da u Bosni i Hercegovini žive tri konstitutivna naroda koja se razlikuju u mnogočemu na razmeđu triju civilizacija, da dva naroda u svom susjedstvu imaju svoje matične države koje su i potpisnice Daytonaskog sporazuma, čiji je aneks 4. Ustav BiH.

Vode se žučne polemike o tome na koji način valja mijenjati daytonsku strukturu Bosne i Hercegovine, a Dayton je grubo razvaljen, uglavnom na štetu Hrvata. Svaki “ćato” u Washingtonu i Bruxellesu može usporediti političke ingerencije konstitutivnih naroda utvrđene Daytonskim sporazumom s današnjom situacijom. Ali, ne lezi, vraže! Dežurni čuvari (ne)postojećeg Daytona ne haju baš puno za to što su Bošnjaci treći put izabarali Komšića za hrvatskog člana Predsjedništva BiH, da Bošnjaci mogu izabrati odlučujućih šest “svojih” Hrvata u hrvatski klub u Domu naroda od 17 predstavnika. A u izvornom Daytonu od 30 zastupnika u hrvatskom klubu u Domu naroda FBiH trebalo je najmanje 16 Hrvata glasovati da bi prošlo nešto što su izglasovali većinski Bošnjaci u Zastupničkom domu. Ustavni sud BiH odlučio je u predmetu “Ljubić” o izmjenama Izbornog zakona, koje bi jamčile legitimno predstavljanje konstitutivnih naroda. I zar je to nekome problem, majka mu stara! U BiH je moguće oboriti i Newtonov zakon gravitacije i zakon spojenih posuda, ma gotovo sve zakone. Rade po onoj Brozovoj: “Ta nećemo se držati zakona k’o pijani plota!”

Neki u Sarajevu namiguju na arapsku stranu, u Banjoj Luci na rusku, a oboji novac očekuju s bruxelleskog i washingtonskog bankomata. Što nas podsjeti na logiku klinca Hercegovca koji je prvi put gledao kako njegova majka podiže novac s bankomata, pa upita:

- Mama, mama, ta nije ćaća unutra?! •

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.