Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kolumne

Što prije bi trebalo uvesti cijepljenje bez najave

10. travnja 2021. u 20:53 0 komentara 120 prikaza
Pogledajte galeriju 1/10

Znanstvenik kojega zbog izuma bežičnog prijenosa električne energije nerijetko nazivaju novim Teslom govori o tome kakva nas budućnost čeka u w s umjetnom inteligencijom

Zbog velikog broja onih koji odbijaju cjepivo AstraZeneca, Hrvatskoj prijeti da dodatno zapne s cijepljenjem jer su količine tog cjepiva velike. Sreća u nesreći je da se samo otvorena bočica mora potrošiti u nekoliko dana, dok se neotvorene mogu čuvati u običnom hladnjaku. U protivnom bismo se mogli dovesti u paradoksalnu situaciju kao što je Srbija, gdje cjepiva imaju doslovce na izvoz jer im se narod ne želi cijepiti. Situaciju bi mogla popraviti varijanta da se cijepi svatko bez najave, dovoljno je da dođe na cijepni punkt. Krunoslav Capak najavio je jučer da će ta mogućnost relativno skoro doći na red.

Zaključno s danom 8. travnja u Hrvatskoj je utrošeno ukupno 543.436 doza cjepiva, a cijepljeno 440.890 osoba, od čega prvom dozom 336.693 osobe. Tijekom travnja tjedno bi trebalo stizati više od 50 tisuća Pfizerova cjepiva i više od 20 tisuća AstraZenecina te svaka dva tjedna 80.000 Modernina, a od 19. travnja najavljeno je i cjepivo Johnson&Johnson, i to sljedeći tjedan 4800 doza te u četvrtom tjednu travnja 12 tisuća doza cjepiva koje se jedino od dosad odobrenih daje u samo jednoj dozi. Masovno cijepljenje Zagrepčana u velesajamskom paviljonu ometa upravo ta zadrška zbog cjepiva čiju je upotrebu ograničio niz zemalja, a Danska obustavila njegovo korištenje. No, iako se većina prijava tromboembolijskih događaja odnosi na žene mlađe od 60 godina, nema podataka o ukupnom broju žena te dobi koje su dobile to cjepivo da bi pokazatelji bili precizni. Stoga se u 15 zemalja, uključujući Hrvatsku, ono koristi bez ograničenja po dobi ili spolu i glavna je preporuka Europske agencije za lijekove da koristi od cijepljenja neusporedivo premašuju eventualne i vrlo rijetke nuspojave u obliku tromboembolijskih događaja. Međutim, u svakom slučaju nije prihvatljivo da se građanima prijeti kako će, odbiju li AstraZenecu, doći na kraj reda za cijepljenje, kako se to moglo čuti ovih dana s gradske razine. Pogotovo zato što se otpočetka s nacionalne razine ponavlja kako građani imaju pravo birati cjepivo.

Zagreb je tek na polovici druge faze cijepljenja i velik je broj građana koji su se među prvima prijavili za cijepljenje svojim liječnicima – svaki ima popis s po nekoliko stotina pacijenata. Tek od jučer moguće je da liječnici te svoje liste unesu u središnji registar putem platforme cijepise.zdravlje.hr jer, kako je objasnio ministar Beroš, do sada platforma nije mogla detektirati težinu zdravstvenog stanja prijavljene osobe, pa su zato liste obiteljskih liječnika bile prioritetne za redoslijed cijepljenja. Kada će liječnici to stići s obzirom na to da po cijele dane telefoniraju pozivajući na cijepljenje, izvan radnog vremena cijepe, a imaju i pojačan priljev zahtjeva za testiranje jer broj zaraženih raste, pitanje je. U cijeloj toj gužvi moglo bi se dogoditi da oni koji su se prvi prijavili za cijepljenje dođu kraj liste.

Većina ostalih županija je pri kraju druge faze cijepljenja i idućih dana počet će s trećom fazom – cijepljenjem opće populacije. Ususret turističkoj sezoni, prioritetnu skupinu tu će činiti turistički radnici, njih oko 68 tisuća. Što se tiče nastavnika i odgojitelja, prioritet će imati oni u nižim razredima i vrtićima, koji su stalno radili, no nije baš logično zaobići srednjoškolske nastavnike bez obzira na povremeno prelaženje na online nastavu.•

Tri fokusa u tri mjeseca. Neće na tom Pitagorinu broju dovršenosti sve i stati jer misija Fonda za obnovu Zagreba, Krapinsko-zagorske županije i Zagrebačke županije, pojasnio je ravnatelj Damir Vanđelić na jučerašnjem predstavljanju rada u prvom kvartalu ove godine, i dalje će biti raspoloživost svih informacija, mjerenje efikasnosti rada te antikorupcijske mjere. Što je time mislio? Želi, kaže, da svi uključeni u procese obnove, a pogotovo građani koji su sufinancijeri rekonstrukcije potresom porušenih dijelova Hrvatske, u svakom trenutku budu obaviješteni o tome što se u Fondu odrađuje.

– Uspostavili smo i sustav metrike, što znači da ćemo pratiti efikasnost u provođenju obnove i nastojati da administrativni troškovi budu niski – rekao je Vanđelić. Koncentrirali su se, kaže, i na niz antikorupcijskih mjera, a do kraja godine planiraju uvesti ISO 37001 standard. Najjednostavnije, to je sustav svojevrsnih formula koje opisuju kako bi nešto najbolje trebalo raditi. Kad se s njima usporedi, primjerice, kako se stvari odrađuju u određenoj instituciji, lako se primijete odstupanja, tj. greške. Spomenuti ISO 37001 Fond će, istaknuo je Vanđelić, imati prvi u Hrvatskoj, a njegova je posebnost da se koncentrira, prije svega, na suzbijanje mita.

Mail za prijavu nepravilnosti

– Uspostavili smo i Samostalnu službu za prevenciju prijevara – dodao je ravnatelj Fonda pa predstavio direktora službe, bivšeg krim-policajca i istražitelja korupcije Davora Iljkića. On je pozvao građane da putem e-maila nepravilnosti@fzo.gov.hr prijave nepravilnosti na koje sumnjaju, bez ustezanja i straha da će nekog lažno optužiti. Jedna prijava, moguća zloupotreba 1,5 milijuna kuna, već je otišla prema DORH-u. – Riječ je prijavi mogućeg kaznenog djela. Nismo mi prijavili nekog upravitelja, nego nama građani prijavljuju nepravilnosti i mi to prosljeđujemo u DORH – rekao je Damir Vanđelić, koji o prijavi detaljno nije htio, ali otkrio je da se radilo o hitnim intervencijama. Novac za njih od Fonda se, kazao je, trenutačno dobiva u roku od 2,8 dana.

– To je razdoblje od urudžbiranja do isplate. Na početku ono je bilo osam dana, a cilj koji smo si uspostavili jest da isplate budu u roku od pet dana – rekao je ravnatelj Fonda, čiji su ukupni troškovi u prva tri mjeseca 2021. iznosili 18,2 milijuna kuna, od čega je 95 posto ili 17,3 milijuna, “otišlo” za naknade šteta uzrokovanih potresom. Devet privremenih odluka o obnovi oštećenih zgrada zaprimio je dosad Fond od Ministarstva graditeljstva, a Saša Miroslavić, direktor Službe za pripremu dokumentacije za javnu nabavu, istaknuo je da je u tijeku uspostavljanje “visoko transparentnog načina upravljanja nabavom, kao i dinamičkog sustava nabave i elektronske dražbe”. Ili, u prijevodu, za dodjele određenih ugovora koriste postupke e-dražbe, koje su automatski proces pa ni Fond, a ni oni koji nude usluge za određeni posao ne znaju tko je koliko ponudio i tko će dobiti ugovor.

Miroslavić bio pod lupom revizora

Kako je istaknuo Miroslavić, takve dražbe često rezultiraju i uštedama. Što se same operative u Fondu tiče, 20 je trenutačno ondje zaposlenih ljudi, a stigli su, pojasnio je Damir Vanđelić, raspoređivanjem iz različitih ministarstava. Da se želi baviti upravo obnovom, želju je izrazilo 422 ljudi, 306 ih je testirano u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ), odabrano ih je 46, deset manje je predalo zahtjeve za premještaj, a stiglo ih je, u konačnici, zasad 20. Svi oni, istaknuo je Vanđelić, s preporukama psihologa HZZ-a. I već spomenuti direktor Službe za pripremu dokumentacije za javnu nabavu Saša Miroslavić došao je s viših instanci, odnosno iz Ministarstva zdravstva, gdje je također vodio javnu nabavu. On je lani bio pod povećalom Državnog ureda za reviziju jer je s prijašnjim ministrom Milanom Kujundžićem sklopio Ugovor o stručnom usavršavanju, na temelju kojeg mu je za poslijediplomski studij na Ekonomskom fakultetu dana “stipendija” od 41.850 kuna. Miroslavićevo doškolovanje zaintrigiralo je Državni ured za reviziju jer, po zakonu, troškove obrazovanja iznad 20 tisuća kuna trebao bi snositi sam zaposlenik.

U tijeku natječaji kojima se traže još tri direktora različitih sektora te savjetnik i zamjenik Vanđeliću.•

Prije 100 godina buknula je Proštinska buna kojom su se stanovnici nekoliko istarskih sela prvi u svijetu pobunili protiv fašizma – priča oko koje se slažu hrvatska ljevica i desnica

Rasprave o AstraZenecinu cjepivu ne prestaju. Velik broj hrvatskih građana odbija se cijepiti cjepivom Vaxzervia, kako se sada službeno zove cjepivo koje su razvili Oxford i britansko-švedska farmaceutska kompanija AstraZeneca. Na internetskoj stranici Statista, često citiranog izvora o mnogim statističkim pitanjima, navedeno je i to da je oxfordsko cjepivo najjeftinije od trenutačno u EU registriranih cjepiva protiv COVID-19. Stoji šest eura po dozi.

Manje nuspojava od drugih

Jeftinije je i od Sputnjika V, i od kineskog Sinovaca i od cjepiva Johnson&Johnsona. Tamo navode i da bi BioNTech i Pfizer od prodaje svojeg cjepiva Comirnaty samo ove godine trebali zaraditi 21,5 milijardi dolara, Moderna 19,6, AstraZeneca “tek” 1,9 milijardi. Je li to dovoljan dokaz teorije zavjere protiv AstraZenece i njezina “narodnog” cjepiva? Nuspojave AstraZenecina cjepiva daleko su češća tema od nuspojava drugih cjepiva. No, prema podacima HALMED-a, nakon gotovo 350.000 primijenjenih doza svih cjepiva zabilježeno je 2288 prijava sumnji na nuspojave, a među njima vodeća nije AstraZeneca. Među tim prijavama 1193 odnose se na Pfizerovo cjepivo, a 934 na AstraZenecino. Krvni ugrušci u tom kontekstu vruća su tema.

– Europska agencija za lijekove (EMA) u zadnjem je priopćenju istaknula da postoji vjerojatna povezanost između cijepljenja ovim cjepivom i rijetke pojave krvnih ugrušaka u venskim sinusima mozga i utrobnim venama, praćenih smanjenim brojem trombocita u krvi koji se javljaju unutar dva tjedna od cijepljenja. Pojava nije povezana s dobi, spolom i drugim karakteristikama. Tu izjavu EMA temelji na 62 slučaja ugrušaka u venskim sinusima i 25 u utrobnim venama koji su prijavljeni nakon cijepljenja 25 milijuna osoba do 22. ožujka ove godine. Od navedenih slučajeva 18 je završilo smrtnim ishodom – rekao nam je prof. dr. sc. Bojan Polić s Medicinskog fakulteta Sveučilišta u Rijeci. Tako su vijesti o zgrušavanju krvi gotovo potpuno potisnule one o dobrim stranama ovog cjepiva. Poput studije objavljene 19. veljače u The Lancetu prema kojoj to cjepivo pokazuje efikasnost od 76 posto u sprečavanju simptomatskog COVID-19 nakon 22 dana od primjene prve doze, a taj se omjer povećava na 81,3 posto nakon primjene druge doze 12 ili više tjedana nakon prve. I to, kao i druga cjepiva registrirana u EU, potpuno uklanja rizik od smrtnog ishoda od bolesti COVID-19 te težih oblika te bolesti. Ekstenzivna studija nakon cijepljenja 20 milijuna ljudi objavljena početkom prošlog mjeseca pokazala je da to cjepivo s dobrom efikasnošću štiti i stariju populaciju. Kod starijih od 70 godina četiri tjedna nakon primjene prve doze efikasnost je 60 posto, dok je u petom tjednu taj rezultat i poboljšan. U sprečavanju hospitalizacije efikasno je 80 posto.

Tromboemboliju izaziva korona

– EMA nema nijedan znanstveno utemeljen dokaz da se radi o direktnoj povezanosti AstraZenecina cjepiva i rijetkih tromboembolijskih stanja. Govori se samo o vjerojatnoj povezanosti cijepljenja s tim rijetkim fenomenom. Eventualni mehanizam nastanka ugrušaka mogao bi biti imunološki. Vjerojatno protutijela reagiraju s trombocitima i aktiviraju ih (1-2 tjedna nakon cijepljenja). Nije direktno potvrđeno da postoje takva protutijela koja aktiviraju trombocite u navedenim slučajevima. Pitanje je i zašto se to događa na vrlo specifičnim mjestima kao što su venski sinusi mozga ili utrobne vene, a ne i sistemski – rekao nam je prof. Polić.

On navodi da je pojava ugrušaka i trombocitopenije koja se povezuje s AstraZenecinim cjepivom vrlo rijetka, tj. 3,48 slučajeva venskih ugrušaka na milijun cijepljenih. – Kad bismo taj rizik usporedili s rizikom od hormonalne kontracepcije, koji iznosi 100 takvih slučajeva na milijun korisnika, onda je rizik nastanka ugrušaka kod hormonalne kontracepcije oko 30 puta veći. Posebno trebamo imati na umu rizik od tromboembolijskih komplikacija i smrti koje izaziva sam COVID-19. Tromboembolijska stanja česta su popratna pojava COVID-19 zbog oštećenja stanica koje oblažu krvne žile (endotela) i moguće drugih, još nepoznatih virusnih mehanizama. U literaturi postoje podaci da se u oko 36% oboljelih od COVID-19 javlja trombocitopenija i u 46% njih povišena razina D-dimera, što je znak poremećenog zgrušavanja krvi. Ovi postoci znatno rastu kod težih oblika COVID-19 (57,7% trombocitopenija i 59,6% D-dimeri), što je praćeno učestalim tromboembolijskim stanjima. Učestalost smrtnosti od COVID-19 u nas je, prema službenim brojkama (broj pozitivnih/broj umrlih), 1 na 45, odnosno 2,2% (HZJZ). Ako to usporedimo s rizikom od smrti nakon cijepljenja AstraZenecom, a on iznosi 0,0000038%, onda je rizik od smrti od COVID-19 oko 580.000 puta veća, objasnio je. Podsjeća da, s obzirom na vrlo mali rizik od mogućih tromboembolijskih stanja koja se eventualno mogu javiti nakon cijepljenja cjepivom AstraZenece, EMA i dalje navodi da koristi od cjepiva daleko nadmašuju rizike.

– Ni od jednog lijeka koji se stavlja u upotrebu ne može se očekivati apsolutan izostanak nuspojava, pa i ozbiljnijih, kada se primjenjuje na milijunima ljudi. Premda je potreban oprez, nema znanstveno utemeljenih argumenata da je AstraZenecino cjepivo lošije od drugih, tj. da izaziva znatno veći broj nuspojava – rekao je prof. Polić.•

Zoran 
Vitas

Na prekretnici smo što se tiče broja zaraženih i preminulih, ali odaziv na cijepljenje i poštivanje epidemioloških mjera odredit će nam dalji smjer jer cijepljenje je bez dileme najbrži alat za povratak u normalan život. Poručio je to ministar zdravstva Vili Beroš jučer, kada smo među 8994 testiranih imali 2599 je pozitivnih nalaza (28,9%), 1768 oboljelih od COVID-19 u bolnicama i 175 na respiratoru. Zaključno s 8. travnjem utrošeno je 543.436 doza cjepiva, a cijepljeno 440.890 osoba. Prvom dozom 336.693 osobe, dok je drugom dozom cijepljeno 102.546 osoba. Za 1651 osobu nije unijeto kojim su cjepivom cijepljeni (podaci se nadopunjuju).

Stožer podržava da mjere predlažu lokalni stožeri jer oni najbolje uočavaju situaciju, a osim toga incidencija je vrlo različita po županijama pa dok je negdje jako visoka (Primorsko-goranska županija 1438), drugdje je daleko niža (Istarska 104,4). Novinare je zanimalo imaju li osobe koje su preboljele COVID-19 i nakon prve cijepne doze visoku razinu antitijela trebaju dobiti drugu dozu i postoji li zbog visokog IGG-a opasnost od citokinske oluje, odnosno presnažnog imunosnog odgovora. – Visoka razina antitijela pokazuje da docjepljivanje nije potrebno i o tome će se razgovarati s regulatornim tijelima, no za zdravlje osobe to nije problem i govori o odličnom imunitetu – kazao je Krunoslav Capak. Alemka Markotić dodala je da ima različitih testova s različitim graničnim vrijednostima pa da zato mogu biti velike razlike (netko ima 35.000 antitijela a netko 70.000). No, ako je osoba zdrava i nema imunoloških poremećaja, nema opansnoti. Ti poremećaji mogući su kod svake bolesti i cijepljenja ako postoji genetska predispozicija da organizam nešto svoje prepoznaje kao nešto tuđe, pojasnila je. (rok)

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.