Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica Kolumne

Ne bude li poskliznuća, vrata eurozone otvarajunam se 1. siječnja 2023.

15. rujna 2021. u 09:28 0 komentara 104 prikaza

Moraju se još ispuniti svi kriteriji, a sada smo na poluvremenu, ne na cilju na kojem se mjeri njihovo konačno ispunjenje, ali ovih je dana svakome tko zna osluhnuti političko raspoloženje moglo postati jasno da je to – to. Zamah je stvoren, svi su složni oko toga kamo taj zamah vodi i u kojem roku. Ne bude li revolucionarnih iznenađenja, Hrvatska će 1. siječnja 2023. zamijeniti nacionalnu valutu kunu za jedinstvenu europsku valutu euro.
U Europskoj komisiji i u Eurogrupi možda je dosad i bilo skepse prema 2023. godini kao roku koji je gurala hrvatska strana. Možda su ondje bili skloniji tome da se kao rok drži 2024., smatrajući da je bolje malo dulje držati nas u čekaonici, ERM-u II. Ali hrvatska Vlada i Hrvatska narodna banka upozoravali su na presedan Slovenije, koja je ušla nakon samo dvije i pol godine čekanja u ERM-u II, i bile su uporne oko toga da i Hrvatska može ići istom brzinom, ne žrtvujući kvalitetu. 
Izvršni potpredsjednik Europske komisije Valdis Dombrovskis ovih je dana u Zagrebu spomenuo 1. siječnja 2023. i to je, čini se, zaključilo tu dilemu oko roka koji hvatamo. Komisija će u proljeće 2022. objaviti ključno izvješće o konvergenciji i, bude li ono pozitivno (a svi rade na tome da bude), slijedi priprema odluke Vijeća EU i njezino usvajanje negdje u srpnju.

Nakon odluke Vijeća EU, može se već početi s isticanjem cijena u trgovinama i u budućoj valuti – euru.
Može li se Hrvatska još negdje poskliznuti na kriterijima iz Maastrichta, koje treba ispuniti svatko tko želi uvesti euro? Sve je moguće, pogotovo u nesigurnim pandemijskim vremenima, ali kako sada stvari stoje, Hrvatska je na dobrom putu da ispuni sve te zahtjeve. Jedino se, kažu upućeni, možda može poskliznuti na odredbi koja se tiče inflacije. Kriteriji iz Maastrichta kažu da država koja ulazi u eurozonu mora imati inflaciju otprilike na razini triju najučinkovitijih članica eurozone u tom trenutku. Kad su pisani ti kriteriji, mislilo se da to znači da se gledaju tri članice s najmanjom inflacijom. Ali što to znači danas, u doba čudnih kretanja inflacije? U kolovozu je u prosjeku za svih 19 članica euro zone bila na 3 posto, što je najviša razina u posljednjih 10 godina. No uzmu li se u obzir samo članice s najmanjom inflacijom, onda se gledaju Grčka i Portugal u kojima su se proljetos bilježile čak i negativne stope inflacije. I gleda se Malta, čija stopa inflacije u proteklih nekoliko mjeseci pleše oko nule (0,1 – 0,3). Hrvatska cilja 2 posto.
Ali, opet je Europska komisija ta koja daje interpretaciju što u ovom konkretnom slučaju znači maastriški kriterij o inflaciji i koje su to tri “best performing” članice eurozone u ovakvim uvjetima. A u Komisiji, kao što smo se uvjerili, imamo punu potporu ulasku Hrvatske u eurozonu. Kao i u ECB-u, Europskoj središnjoj banci. Kao i u Eurogrupi, među svim članicama eurozone. Stoga, iako je teoretski sve moguće, poskliznuća ne bi trebalo biti. 
Hrvatska naprosto ulazi u eurozonu u neobičnim, pandemijskim vremenima kad brojke znaju divljati. Ali ulazi – to je važno.
Sve, dakle, ide prema tome da desetu godišnjicu članstva u Europskoj uniji dočekamo i kao država članica eurozone. A ulazak u Schengen?
I tu se stvari razvijaju pozitivno, ali još se ne vidi takav zamah da bi se, kao za ulazak u eurozonu, moglo reći da će stvar biti riješena do nekog određenog datuma. Kao što smo već pisali, Hrvatskoj nije u interesu da Slovenija kao trenutačna predsjedateljica Vijećem EU stavi na dnevni red odluku o našem primanju u Schengen ako se unaprijed ne raščisti (i to potpuno) prostor za usvajanje takve odluke unutar otprilike četiri mjeseca od pokretanja. A zrak još nije čist. Za razliku od eurozone, gdje nitko ne pokazuje rezerve oko primanja Hrvatske, oko Schengena postoji dobra volja sve većeg broja članica, ali očito još ne svih. Očigledno se jedna ili dvije države još drže rezervirano. Dok se to ne promijeni, stvar je neizvjesna.
Možda bi posjet francuskog predsjednika Emmanuela Macrona Zagrebu, neslužbeno najavljen i očekivan navodno u sljedećih mjesec dana, mogao raščistiti stvari oko ulaska u Schengen. Jedan “oui” tijekom tog posjeta mogao bi pokrenuti proceduru u posljednjim mjesecima slovenskog predsjedanja (“hrvaški Schengen zdaj”), tako da se usvajanje završi u prvim mjesecima francuskog predsjedanja Vijećem EU.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.