Kriza na istoku Europe koja se prelijeva na ostatak kontinenta, a prelijevat će se još i više u mjesecima koji dolaze, s posebnom se zabrinutošću prati i u BiH čiji su žitelji itekako svjesni nemoći državnih institucija, kao i izostanka potrebne koordinacije u suočavanju sa svim životno važnim problemima. Od nestabilnosti na političkom planu, preko prevelike ovisnosti o uvozu repromaterijala za domaću proizvodnju pa do skromnih domaćih zaliha - BiH se ne može pohvaliti spremnošću reakcije u ovakvim kriznim vremenima, a kada se tomu doda i politička kriza koja slabi ionako krhku komunikaciju među ključnim akterima, dolazimo do zaključka kako je odmah potrebno napraviti zaokret.
Prvi korak trebao bi uključivati otvaranje šire komunikacije među vladama entiteta i Vijećem ministara kako bi se vidjelo kojim sve to mjerama razine vlasti u BiH mogu pomoći, a dijapazon bi pritom trebao uključivati nekoliko tema, počevši od problematike carina na uvoz određenih repromaterijala pa do otvaranja komunikacije s europskim financijskim institucijama.
Prvu mjeru vidjeli smo ovih dana kada je Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH sastavilo odluku kojom je definirano da se s pet posto na nula smanjuju carinske stope na uvoz mineralnih gnojiva iz zemalja s kojima BiH nema potpisan ugovor o slobodnoj trgovini. Pritom treba navesti i kako se među idejama kako pomoći žiteljima BiH čuje i ona o smanjenju PDV-a na osnovne životne namirnice.
No, za zaustavljanje svih negativnih posljedica za domaće gospodarstvo razine vlasti u BiH moraju povući niz konkretnih poteza. Dobre su vijesti što je državna razina vlasti, unatoč krizi, spremna ojačati komunikaciju s dvjema najsnažnijim europskim institucijama koje pomažu BiH - Europskom investicijskom bankom i Europskom bankom za obnovu i razvoj. Prilika za očuvanje gospodarske stabilnosti BiH leži u snažnom povezivanju s EU, a u tom kontekstu treba uputiti na dvije razine pomoći.
Prva se odnosi na investicijski paket od 3,2 milijarde eura za zapadni Balkanu, dok je druga u jačanju preduvjeta za prijavljivanje na mehanizam IPA III čija je vrijednost oko 14 milijardi eura. Za obje prilike nužan je prethodni politički dogovor unutar BiH, kojeg, nažalost, još uvijek nema na vidiku.
