Večernji List - najnovije vijesti iz Bosne i Hercegovine, svijeta, sporta, kulture i showbiza
Naslovnica

Dok mi strepimo za svoj dom, prevaranti žive na visokoj nozi

Donosimo priče Mate Dujmovića iz Kreševa te Nijaza Bunje i Mladena Barunčića iz Kiseljaka koje su zbog kredita prevarile bivše radne kolege i poznanici, a oni nisu ništa posumnjali...
01. kolovoza 2010. u 09:21 0 komentara 642 prikaza
banka
Foto: Davor Višnjić/PIXSELL

Mato Dujmović iz Kreševa te Nijaz Bunjo i Mladen Barunčić iz Kiseljaka, koji su, ni krivi ni dužni, postali žrtve - jamci za kredite, ispričali su nam svoje potresne priče.

Krivotvoren potpis

Matu Dujmovića, nastavnika zemljopisa zaposlenog u Osnovnoj školi “Dr. Boris Čorić” u Kreševu, te još osam njegovih kolega prevarila je bivša radna kolegica Jelena Komšić, zvana Leka. Godinama vraćaju njezine kredite, a neki od prevarenih svakog bi se dana mogli naći na ulici jer im se prijeti zapljenom imovine.

“Gospođa Jelena Komšić dizala je kredite za cijelu svoju obitelj. U jednoj banci bi na jednog jamca podigla nekoliko kredita. Vi danas potpišete papire za jedan kredit, a ona vam sutra donese nepopunjene formulare s obrazloženjem da je došlo do pogreške. Mi smo potpisivali, a zapravo smo novim potpisom bili jamci drugom članu obitelji Komšić. Ponekad nam papiri nisu uopće donošeni na potpis, naš je potpis jednostavno krivotvoren, što su neki od mojih prevarenih kolega i dokazali. Moja kolegica Vera Lovrić i ja nedavno smo doznali da smo bili jamci u jednoj banci u Tuzli. Ja u Tuzli nikad u životu nisam bio, a ni Vera ni o čemu nije imala pojma“, počeo je svoju potresnu priču Mato Dujmović, jedna od brojnih žrtava Jelene Komšić i njezine obitelji. Mato kaže da je nekolicina Lekinih žrtava krajem svibnja 2006. godine podnijela tužbu Županijskome tužiteljstvu u Travniku. No, godinu dana nakon toga tužba je pronađena „zaturena“ u ladici riješenih predmeta. “Kad god nazovemo Tužiteljstvo, pita nas se čemu žurba te ponavlja kako nismo jedini te da imaju i drugih predmeta“, kaže Dujmović. Devet djelatnika Osnovne škole u Kreševu nisu jedine žrtve Jelene Komšić Leke i njezine obitelji. Deseci stanovnika Kiseljaka i Kreševa bili su joj jamci, a žrtve je pronalazila među ljudima različitih profila i zanimanja, od običnih do uspješnih poslovnih ljudi.

“Ja sam zbog nje dvije godine primao samo topli obrok, oko 140 maraka. Dok mi jedva preživljavamo i svakog dana očekujemo zapljenu imovine, ona i njezina obitelj cijelo vrijeme žive na visokoj nozi. Sin obilazi poznata europska skijališta, svi voze skupocjene automobile... Mi smo prije nekoliko godina priču objavili u medijima, nakon čega nam je obitelj Komšić prijetila da će onaj tko je javno progovorio, teško dobiti svoj novac natrag. Oni koji šute i ne bune se, imaju šanse - bit će privilegirani”, poručili su nam tada. Dujmović je, kaže, ogorčen ovakvim sustavom koji štiti prevarante, a ne prevarene! U sustav čiji je dio i sam nekada bio, više ne vjeruje ni 83-godišnji Mladen Barunčić, umirovljeni policajac i 50-postotni invalid iz Kiseljaka. Njega je prevarila Mirjana Tuka, višegodišnja poznanica, za čiji kredit mu se već godinu dana odbija skoro polovica mirovine koja iznosi nešto više od 400 maraka, dok prevarantica živi nesmetano i na visokoj nozi. “Ja dotad nikomu nisam htio biti jamac. Međutim, ona je bila uporna pa sam papire za kredit potpisao jednom, a onda i drugi put jer mi je kazala da je prvi kredit zatvorila. Nije Mirjana prevarila samo mene, već i učiteljicu Miru, moju poznanicu koja joj također vraća kredit. Da joj je taj novac zaista bio potreban, ja bih joj to i oprostio, ali nije. Ona živi u luksuznoj kući, ima poslovni prostor u središtu Kiseljaka i može me kupiti ‘za mekinje’, kako se ovdje u narodu kaže”, prepričao nam je svoje neugodno iskustvo Mladen Barunčić, umirovljenik i invalid koji nikako ne bi mogao proći provjere banke niti biti bilo komu jamac da institucije pravne države u Bosni i Hercegovini uistinu funkcioniraju.

Kiseljačanin Nijaz Bunjo, djelatnik Općine Kiseljak, vraća tri kredita - jedan svoj i dva tuđa, a svakoga bi dana on i njegova obitelj mogli ostati na ulici kako bi se banka u kojoj je bio jamac - namirila.

“Ja sam bio jamac Senadu Pušćuloviću iz Rotilja. Htio je preko Federalnog zavoda za zapošljavanje nabaviti traktor. Kako već vraćam još jedan tuđi kredit na iznos od 418 KM, i imam vlastiti, nisam bio u stanju vraćati i Pušćulovićev. Umjesto naplate od korisnika kredita, Općinski sud Kiseljaka donio je rješenje da se meni plijeni imovina, od automobila do kuće. Žalio sam se na takvo rješenje, jer je kredit bio osiguran trajnim nalogom dužnika koji je tada imao dva kamiona, dva traktora te dosta druge pokretne imovine. Druga mogućnost naplate od dužnika bio je imovinski karton, odnosno popis njegove imovine. Treća mogućnost bila je hipoteka ili založno pravo osigurano kod Ministarstva pravosuđa BiH. Zbog svih tih osiguranja ja sam i pristao biti jamac, unatoč i ranijem lošem iskustvu. Međutim, Intesa San Paolo banci sve ovo ništa ne znači. Njima je hipoteka poslužila kao mamac za jamca. Umjesto prava dužnika, oni idu na imovinu jamca“, naglašava Bunjo.

Pogreške banaka

U sva tri slučaja, tvrde oštećeni, banke su napravile niz pogrešaka, prije svega, kredite su davali kreditno nesposobnima te je na djelu, smatraju, organizirana pljačka jamaca. Premda preciznih podataka nema, Bunjo vjeruje da samo u Kiseljaku i Kreševu ima oko 200 prevarenih jamaca, ljudi koji vraćaju tuđe kredite i na rubu su siromaštva. S druge strane, oni koji su ih doveli u ovu situaciju su, ne samo slobodni, nego čak žive u obilju i bogatstvu koje su stekli pljačkom jamaca uz pomoć banaka koje su im odobravale kredite, i pravosuđa koje odbija kazniti prevarante i sudionike prijevare. Inače, u veljači ove godine registrirano je Udruženje za zaštitu jamaca u BiH. S više od 200.000 članova jedno je od najmasovnijih udruženja u BiH, a njegovo osnivanje početak je organiziranog obračuna s organiziranim kriminalom čije su žrtve jamci za kredite. Ovaj problem, kako smo se i sami uvjerili, ne zaobilazi ni srednjobosanske općine Kiseljak i Kreševo.

Napišite prvi komentar!

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.