Bijelo uho, bijela kurtovka, dukat, vezanka slatka i ljuta čine ovogodišnji proizvodni asortiman paprike u vrtu Srđana Janjića iz sela Ribince, kod Vranja u Srbiji. Svi zasađeni korjenovi ponijeli su odličan rod tako da se u berbi nada željenu prinosu. Ovo i ne treba čuditi s obzirom na to da je jedan od najboljih proizvođača ovog povrća u ovom kraju. Njegova obitelj papriku je proizvodila i na hektar. Ove je godine, međutim, ovu proizvodnju sveo na 20 ari jer su se djeca, koju je sa suprugom Lucijom izveo na pravi put, osamostalila, piše agroklub.ba.
Znajući da ova kultura uspijeva na lijepo obrađenom aluvijalnom zemljištu, svoju je parcelu i pred ovu proizvodnu sezonu dobro nagnojio stajnjakom. Ima ga za svoje potrebe u velikim količinama tako da je bio u prilici baciti tridesetak tona ovog prvoklasnog gnojiva.
"Stajnjak poslije pripreme zemlju čini rastresitijom što itekako pogoduje nasadu paprike", ističe Srđan.
U ovako pripremljenoj zemlji on je u svibnjua zasadio prve korjenove rasada paprike koje je sam proizveo. Sadnju je obavio na foliji gdje je postavio sustav za navodnjavanje kap po kap. U redu je sadio po jedan korijen jer se ovakav način sadnje posebno dobro odrazio na povećanje prinosa. Papriku je sadio isključivo u poslijepodnevnim satima kako sunce ne bi spržilo njezine listove.
Sadnice su se lijepo prihvatile i stalno potkrjepljivane dovoljnom količinom vode nastavile rasti. Srđan ih je u lijehi dok je proizvodio rasad, lijepo zaštitio od plamenjače, biljne uši, polijeganja rasada...
"Rasad je dobro uspio. Sjeme uvijek sijemo na lijehi koja je dovoljno podignuta od zemlje i ima dobru drenažu da joj ne bi podzemne vode pravile problem u razvoju korijena paprike i samim tim dovele do polijeganja rasada", podvlači ovaj povrtlar i naglašava da je tome leži jedna od glavnih caka za proizvodnju zdravog rasada.
Zalijevanje rasada, po njegovim riječima, mora biti po potrebi i nikada pretjerano. Dok ne nikne, zalijevanje treba obavljati svaki dan, a poslije toga smanjiti.
Sjeme za proizvodnju paprike dukat, bijelo uho i bijela kurtovka kupuje svake godine u nekoj od poljoprivrednih ljekarni jer s njima uvijek dobije rasad odličnog kvaliteta. Sve njih proizvodi i zbog toga što su izvanredne za spremanje ajvara bez koga ni jedna obitelj u vranjskom kraju ne može započeti zimu. Sorta bijela kurtovka, koja daje visok prinos, zbog svoje je mesnate strukture i krupnih plodova idealna za spremanje ovog čuvenog specijaliteta.
Zbog plodova koji se poslije pečenja lako ljušte, u tu skupinu spada i paprika bijelo uho. Ova je sorta iznimno prinosna i podjednako je dobra kako za svježu uporabu tako i za spremanje drugih specijaliteta od ovog povrća. Od njih je nedvojbeno najbolja sorta dukat koja je izvanredna za konzumiranje u svježem stanju, bjelolučenje, prženje i turšiju. Kada plodovi sazriju i dobiju prelijepu crvenu boju, od njih se može spremiti najukusniji ajvar.
- Imam dovoljno vode za navodnjavanje. Crpku za vodu koja radi na struju uključim ujutro, a isključim tek uvečer. Ova varijanta mi se sada mnogo isplati jer sada novcem koji bih potrošio za jedan dan navodnjavanja na benzin ili dizelh platim struju za cijeli mjesec - tvrdi vranjski poljoprivrednik ističući da bi ovu investiciju preporučio svakom.
Ovu vrste paprike pokušao je proizvesti od sjemena koje bi sakupio iz plodova paprike koje je sam proizveo. Nažalost, oni su bili toliko sitni da je morao odustati od te zamisli. Srećom, to se nije dogodilo s paprikom vezankom ljutom i slatkom.
"Godinama je već proizvodim od sjemena dobivenog iz paprika koje sam proizvedem. Na jesen odaberem najkrupnije i najljepše plodove, nanižem ih na niz, lijepo osušim i ostavim tako da stoje tijekom zime", ističe Srđan i naglašava da na proljeće pred sjetvu od njih uzme onoliko sjemena koliko mu je potrebno, posije i od njega dobije odličan rasad, a potom i željene prinose.
Usporedo s razvojem svojih biljaka, ovaj proizvođač prati i vremensku prognozu kojom najavljuju ljetne toplinske valove. To mu je veoma bitno jer tada zna kojom količinom vode može otrgnuti svoje biljke od ove vremenske nepogode, piše agroklub.ba.