Finski znanstvenici koji su proučavali navike spavanja otkrili su da odlazak u krevet u isto vrijeme svake večeri može smanjiti rizik od velikih kardiovaskularnih događaja i bolesti - čak i ako kvaliteta i trajanje sna nisu na najvišoj razini. S obzirom na to da su milijuni ljudi diljem svijeta pogođeni bolestima srca, vodećim uzrokom smrti među odraslima, postoji neprestana potražnja za jednostavnim i učinkovitim promjenama životnog stila koje mogu smanjiti izglede za srčani udar, prenosi New York Post.
Istraživači su za ovu studiju bilježili obrasce spavanja više od tri tisuće sredovječnih odraslih Finaca tijekom gotovo deset godina, koristeći nosive uređaje koji prate san i druge biomarkere. Autori su otkrili da stupanj redovitosti triju glavnih čimbenika - vremena odlaska na spavanje, vremena buđenja i središnje točke spavanja (vrijeme na pola puta između usnivanja i buđenja) - može predvidjeti buduće srčane probleme. Novija istraživanja čak preciziraju da osobe s vrlo promjenjivim vremenom odlaska na spavanje imaju dvostruko veći rizik od velikih srčanih događaja u usporedbi s onima koji se drže dosljednog rasporeda.
Za sudionike čije je prosječno trajanje sna bilo manje od osam sati, neredovito vrijeme odlaska na spavanje i promjenjiva središnja točka spavanja predstavljali su "značajan faktor rizika" za velike srčane događaje. Međutim, nalazi su pokazali da spavanje duže od osam sati po noći djeluje kao zaštita od srčanih problema, bez obzira na dosljednost vremena odlaska na spavanje ili središnje točke. Ipak, trajanje sna je osjetljiva ravnoteža koju treba postići, s obzirom na to da su druge studije pokazale kako previše sna može doprinijeti metaboličkim problemima poput dijabetesa.
Istraživačica Laura Nauha, jedna od glavnih autorica finske studije, izjavila je za Science Alert da, iako su prethodne studije "povezivale nepravilne obrasce spavanja s rizicima za zdravlje srca", ovaj rad je prvi koji "zasebno promatra varijabilnost u vremenu odlaska na spavanje, vremenu buđenja i središnjoj točki razdoblja spavanja - te njihove neovisne veze s velikim srčanim događajima". Dodala je da nalazi njezinog tima "sugeriraju da bi redovitost vremena odlaska na spavanje mogla biti posebno važna za zdravlje srca", jer "odražava ritmove svakodnevnog života i koliko oni variraju".
Kako točno spavanje utječe na srce?
Općenito, 24-satni cirkadijalni ritam tijela sve se više prepoznaje kao moćan alat za regulaciju hormona i zaštitu od svega, od metaboličkih stanja do demencije, a sada i bolesti srca. Stručnjaci objašnjavaju da srce i krvne žile imaju vlastite "periferne satove". Kada se ti satovi poremete zbog nepravilnog spavanja, to dovodi do višeg krvnog tlaka, povišenog kortizola (hormona stresa) i povišenog C-reaktivnog proteina (CRP), markera upale krvnih žila. Autori ove studije pretpostavljaju da promjenjivo vrijeme odlaska na spavanje izbacuje cirkadijalni ritam iz ravnoteže, sprječavajući srce da postigne idealno vrijeme oporavka tijekom noći.
Ostali rizici koji se često zanemaruju
Još jedna potencijalna veza između sna i zdravlja srca je kronični stres. Životni čimbenici koji su loši za srce također su loši i za san, poput ekstremnog radnog opterećenja, problema s mentalnim zdravljem i općeg izgaranja. Svi ti čimbenici istovremeno negativno utječu na zdravlje srca te na kvalitetu, trajanje i redovitost sna. Uz to, novija istraživanja ističu i druge noćne pogreške, poput izloženosti umjetnom svjetlu prije spavanja iz ekrana ili ulične rasvjete, što može povećati rizik od srčanog udara za čak 47 posto. Također, studija provedena na više od sto tisuća odraslih osoba pokazala je da konzumacija posljednjeg obroka nakon 21 sat povećava rizik od cerebrovaskularnih bolesti, poput moždanog udara, za 28 posto.
Zanimljivo, prema ovom finskom istraživanju, čini se da vrijeme buđenja nije imalo velik utjecaj na zdravlje srca. Ipak, druge studije sugeriraju da način na koji se budimo, na primjer uz oštre tonove alarma koji naglo podižu krvni tlak, broj otkucaja srca i kortizol, može s vremenom utjecati ne samo na naše raspoloženje, već i na zdravlje srca i razinu stresa.
Zbog sve većeg broja dokaza, Američka udruga za srce službeno je dodala zdravlje sna u svoj okvir "Life's Essential 8", čime ga je podigla na istu razinu važnosti kao prehrana, tjelesna aktivnost i izbjegavanje nikotina za prevenciju bolesti srca. To je jasan pokazatelj da dosljedan i kvalitetan san više nije luksuz, već temeljna komponenta zdravog života.